Uspenski sabor unutar zidina Moskovskog Kremlja bio je glavna crkva u zemlji sve do boljševičke revolucije 1917. U crkvi su okrunjeni i vjenčani gotovo svi ruski carevi, a u njoj se ujedno nalazi i podzemna nekropola s grobovima patrijarha Ruske pravoslavne crkve.
Crkvu je krajem 15. stoljeća projektirao talijanski arhitekt Aristotele Fioravanti, dok su na stvaranju ikonostasa radili najbolji umjetnici toga vremena (uključujući čuvenog Dionisija). Zidovi crkve su do 1515. bili prekriveni muralima, no neki su od njih kasnije izgubljeni, jer je tijekom vremena crkva više puta rekonstruirana, postavljeni su novi potporni lukovi, a bila je potrebna i obnova nakon velikog požara.
1643. godine je prvi car iz dinastije Romanov, Mihail I., naložio da se crkva ponovno oslika, a te su freske sačuvane do danas.
2018. godine je započela još jedna obnova crkve. Restauratori su prilikom nje iza zidova oltara pronašli freske koje nitko ranije nije vidio.
Otkriveni su niži dijelovi dviju kompozicija: "Katedrale Naše Gospe" i "Rođenja Ivana Krstitelja". Otkrivena su i dva nova proroka s freske "Pohvala Bogorodici".
Istraživanja pokazuju da ove freske najvjerojatnije datiraju iz vremena oko 1481. godine, kada su Dionisij i drugi majstori napravili ikonostas. (Čak ne 1515., kad su zidovi crkve navodno službeno oslikani.)
Ako su ovi zaključci točni, radi se o apsolutno jedinstvenom otkriću, jer su gotovo sve freske Dionisija i njegovih suvremenika izgubljene.
Najpoznatije mjesto na kojem su do danas sačuvana ova rijetka remek-djela nalazi se unutar Ferapontovog samostana u Vologodskoj oblasti.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
