Kako je Rjepin portretirao Tolstoja: Odnos velikog slikara i pisca bio je pun divljenja i sporenja

Ruski pisac Lav Tolstoj i slikar Ilja Rjepin u Jasnoj Poljani

TASS
Veliki ruski slikar ostavio je iza sebe više od dvadeset portreta, crteža i skica za portrete velikog ruskog pisca. Umjetnička interakcija između Ilje Rjepina i Lava Tolstoja bila je uzbudljiva i nesvakidašnja.

Dvojica vrsnih ruskih umjetnika prijateljevala su, ali i polemizirala o svemu i svačemu, godinama. Unatoč obostranoj opčinjenosti i utjecaju koji su vršili jedan na drugog, imali su i nepomirljivo različite stavove o umjetnosti.

Povjesničari umjetnosti tvrde da dio Rjepinovog opusa vezanog za Lava Tolstoja broji 12 portreta, 25 crteža, 8 skica za portrete članova obitelji, 17 ilustracija za književna djela i 3 gipsana poprsja.

Portret L. N. Tolstoja

Upoznali su se u Moskvi 1880. godine. Tolstoj je već bio poznati pisac, ali se u tom trenutku nalazio u fazi "duhovne potrage" i preispitivanja vrijednosti i postignuća iz ranijih godina života. Tolstoj je sam došao u atelje kod relativno mladog slikara. Imao je 52 godine, dok je Rjepinu bilo 36.

U svojim uspomena naslovljenim "Iz razgovora s L. N. Tolstojem", Rjepin je pisao: "Lav Tolstoj: Je li moguće? Evo kako on zapravo izgleda. Znao sam ga samo po portretu I. N. Kramskog i zamišljao kao izuzetnog gospodina, grofa, visokog rasta, crnomanjastog, i ne toliko glavatog..."

Skice za portret L. N. Tolstoja, 1891.

Rjepin je zauvijek zapamtio da je pisac imao dubok glas, da je govorio iskreno i držao moralne propovijedi kako su ljudi postali ravnodušni prema strahotama života i pošli putem nemorala.

"Na stolu je već bila upaljena svjetiljka, mračna i zagonetna slutnja treperila je u zraku. Činilo se da se nalazimo pred Strašnim sudom... Bilo je i nepoznato i jezivo."

Sveti Nikola Miriklijski spašava od smrti trojicu nevino osuđenih

Poslije susreta Rjepin se ponudio da otprati pisca kući, a nakon toga su gotovo svakodnevno išli zajedno u šetnju i vodili duge razgovore. Rjepin je u toj mjeri bio pod dojmom svega onoga o čemu je Tolstoj govorio da poslije toga dugo nije mogao zaspati. Kako je sam zabilježio, od Tolstojevih nemilosrdnih presuda zaostalim oblicima života vrtjelo mu se u glavi.

Piščevo zalaganje za ukidanje smrtne kazne poslužilo je kao inspiracija za Rjepinovu sliku "Sveti Nikola spašava od smrti trojicu nevino osuđenih". Prema jednoj od verzija tog rada, u liku Nikole Miriklijskog, bradatog sijedog starca s križevima, prikazao je samog Tolstoja.

Lav Nikolajevič Tolstoj odmara u šumi, 1891.

Susret s piscem ostavio je na Rjepina nevjerojatan dojam, on je kritičaru Vladimiru Stasovu pisao da se pored Tolstoja osjećao kao dijete i da ga je želio neprestano slušati. "Gospodine Bože, koliko je široka ta Tolstojeva duša! Sve što je upravo rođeno, sve što već postoji i diše na zemlji, cjelokupna priroda, sve se to reflektiralo u njemu, u punoj svojoj autentičnosti, pa je tako i ono što je samo jednom pročitano zauvijek ostajalo živo pred očima..."

Portret Lava Nikolajeviča Tolstoja, 1901.

Tolstoj je jednom izrazio svoje mišljenje o slici "Zaporošci" koju je Rjepin upravo slikao i koja mu se učinila površnom. Slikar se toliko uznemirio da je odustao od daljnjeg rada na njoj. Međutim, poslije izvjesnog vremena, ne mogavši protiv sebe, Rjepin je dovršio sliku koja je postala, kao što je poznato, jedno od njegovih najčuvenijih remek-djela.

Portret L. N. Tolstoja, 1887.

Rjepin je često boravio u kući Lava Tolstoja u Hamovnikima. Međutim, portret nije odmah napravio. Prvo ga je dugo promatrao i nosio lik u sebi, da bi ga portretirao tek 1887. godine, kada je došao u goste kod pisca u Jasnu Poljanu.

Portret L. N. Tolstoja na oranju, 1887.

Rjepin je proveo kod Tolstoja tjedan dana tijekom kojih je napravio nekoliko skica, na kojima Tolstoj radi u kabinetu, čita, šeta, razgovara sa seljacima i ore njivu. Rjepin je pisao da je Tolstoj usred vrelog kolovoškog dana šest sati bez prestanka orao crnicu. "Imao sam album u rukama i čekao sam da se cijela kolona približi kako bih skicirao najkarakterističnije trenutke."

I. E. Rjepin, Bosonogi Lav Nikolajevič Tolstoj. Skica za istoimeni portret
Bosonogi L. N. Tolstoj, 1901.

Kada je kolekcionar Pavel Tretjakov saznao da je Rjepin otišao u Jasnu Poljanu, bilo mu je žao što umjetniku prije toga nije prenio svoje sugestije oko portretiranja. Izgleda da je i on za buduća pokoljenja želio portret cijele piščeve figure, i to neizostavno vani i ljeti.

Lav Nikolajevič Tolstoj u kabinetu u Jasnoj Poljani, 1887.
Lav Nikolajevič Tolstoj u ružičastom naslonjaču, 1909.

Tolstoj koji nikako nije volio pozirati stoički je izdržao portretiranje, a u pismu prijatelju Vladimiru Čertakovu o Rjepinu je govorio sve najljepše. "Sutra će biti tjedan dana kako kod nas boravi i radi na mom portretu Rjepin. Jest da mi oduzima vrijeme, ali ja se radujem i jako sam ga zavolio, dobar i ozbiljan čovjek." I u drugim pismima Tolstoj je konstatirao kako cijeni i voli Rjepina.

L. N. Tolstoj radi za okruglim stolom, 1891.

Rjepin je često putovao u Jasnu Poljanu i u razgovorima s Tolstojem bio potpuno opčinjen njime. Svojom "snažnom, genijalnom" osobnošću slavni pisac je na Rjepina ostavio nepokolebljivi utjecaj, on je sve njegove izgovorene riječi doživljavao kao suštu istinu.

L. N. Tolstoj sa suprugom S. A. Tolstoj

Ali s vremenom kao da se čarolija izgubila; kada se udaljio od Tolstoja, Rjepin više nije osjećao divljenje prema ličnosti velikog pisca. Bilo mu je žao starca s ralom, koji sjedi sam pored svijeće u mračnom kabinetu.

Lav Tolstoj u sobi sa svodovima, 1891.

Rjepinov odnos prema Tolstoju dramatično se promijenio, slikar je vjerovao da se pisac ne treba spuštati na razinu seljaka, već obratno, da se ovaj uzdigne na njegovu razinu. Još jedan kamen spoticanja bili su stavovi o umjetnosti. Slikar je bio izričito protiv mnogih piščevih pogleda.

Lav Nikolajevič Tolstoj čita

U jednom tekstu pisac je Rafaela, Wagnera i Shakespearea nazvao mediokritetima, što je Rjepina jako pogodilo: "To bi biloisto kao da se našao neki drznik koji bi mi rekao da je Lav Tolstoj netalentiran i neautentičan. Nema svrhe upuštati se u takvu polemiku", pisao je Rjepin.

Portret Lava Nikolajeviča Tolstoja, 1912.

I sve do kraja Tolstojevog života dvojica umjetnika družit će se i sporiti oko svega i svačega. Rjepin je nastavio raditi na Tolstojevim portretima i poslije piščeve smrti 1910 godine. Upravo se Rjepinu pripisuje Tolstojev portret koji se u svijesti suvremenika pojavljuje pri spomenu imena velikog ruskog pisca.

Portret Lava Tolstoja, 1916.

Izložba "Rjepin: Mit o Tolstoju", upravo otvorena u Muzeju Lava Tolstoja u Moskvi, trajat će do 13. listopada ove godine.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće