Jeste li znali da Rusi imaju svoje Chupa Chups lizalice? Slatkiš u obliku pijetla, zvan ledenec, popularan je već stoljećima te je zacementirao svoju poziciju u lokalnoj kulinarskoj kulturi zajedno s tulskim medenjacima i kolomenskom pastilom.
Napravljena od prilično jednostavnih sastojaka kao što su šećer, voda i med, ova se slastica tijekom godina prodavala u mnogim varijacijama, uključujući i recept koji je stvoren posebno za cara Aleksandra II. Ova ekskluzivna receptura, koju je ne tako davno otkrio ruski poduzetnik Igor Jevsjuhin, postala je nadahnuće za čitav muzej u gradu Rjazanju (197 km istočno od Moskve).
Osnovan u jeku rastućeg domaćeg turizma i povećanog zanimanja za oživljavanje ruske baštine, ovaj jedinstveni muzej svakog mjeseca privlači stotine turista koji žele ne samo saznati više o povijesti, nego i "okusiti daleku prošlost".
Zašto je Jevsjuhin otvorio vlastiti privatni muzej i u čemu se krije tajna njegovog uspjeha?
Jevsjuhin, stanovnik Rjazanja i lokalni poduzetnik, za recept za rjazanjske lizalice je saznao 2016. godine. Otkriven u knjizi iz 1845. pod nazivom "Odbor proizvođača šećera", recept je datirao još iz 1837. godine, kada je Rjazanj iščekivao nadolazeći posjet kneza Aleksandra Nikolajeviča Romanova, koji je kasnije postao car Aleksandar II. Pripremajući se za knežev posjet, grad je planirao izložbu lokalnih dostignuća, a ledenec je osmišljen upravo za obilježavanje te prigode.
Ovo jedinstveno otkriće je inspiriralo Jevjuhina da otvori muzej posvećen rjazanjskoj lizalici i pokaže posjetiteljima kako su se ovi slatkiši pravili prije dva stoljeća te im pruži priliku da kušaju ovu tradicionalnu slasticu. Za podršku se obratio lokalnim vlastima koje su mu ponudile podrumsku etažu od 250 m² u zgradi u samom središtu grada. Iako je prostor trebao popravak, lokacija je bila pun pogodak. "Lokacija je bila veliki plus - da se takav muzej otvorio u predgrađu, od svega ne bi bilo ništa", priznaje Jevjuhin.
Igor Jevsjuhin
Press photoPoduzetnik je prostor iznajmio na deset godina za 15 tisuća rubalja (200 eura) mjesečno. U popravak je uložio 9,5 milijuna rubalja (nešto više od 125 tisuća eura) vlastite ušteđevine i Muzej povijesti rjazanjske lizalice je svoja vrata posjetiteljima otvorio u rujnu 2017.
Kako bi diversificirao prihode i ne ovisio samo o muzejskom biznisu, Jevjuhin je u muzeju otvorio i kafić "Čajnaja". Uređen u stilu iz 19. stoljeća, kafić posjetiteljima nudi uživanje u tradicionalnoj ruskoj čajanki s autentičnim samovarom i lokalnim jelima kao što su palačinke karavajci.
Iako Rjazanj među turistima nije toliko popularan, Muzej povijesti rjazanjske lizalice je u svojoj prvoj godini poslovanja dočekao više od 18 tisuća gostiju. Sada kada mnogim Rusima nedostaje financijskih sredstava za putovanje u inozemstvo, trend putovanja unutar zemlje raste te oni koji odluče posjetiti Rjazanj obično završe u ovom muzeju.
Cijene u muzeju nisu visoke: lizalice koštaju samo 20 rubalja (0,25 eura), ulaznica za odraslu osobu košta 200 rubalja (2,5 eura), a za djecu 150 rubalja (2 eura). Audio vodič na engleskom je dostupan za 150 rubalja (2 eura).
Sada Jevjuhinov biznis mjesečno zarađuje oko milijun rubalja (više od 13 tisuća rubalja): 50 posto dolazi od prodaje karata, 30 posto od kafića "Čajnaja" i 20 posto od prodaje ručno rađenih lizalica.
Danas se rjazanjske lizalice prodaju nizu velikih trgovaca na malo diljem Rusije. "Najvažnije kod rjazanjskih lizalica je to što se svi sastojci - voda, šećer, sirup i med - proizvode ovdje u Rjazanjskoj oblasti", kaže poduzetnik.
Muzej povijesti rjazanjske lizalice danas ima tri dvorane koje posjetiteljima govore o otkriću recepta za rjazanjski ledenec, povijesti šećera u Rusiji i o tome kako se on pravio u Rusiji u 19. stoljeću. Tu su i zabavne aktivnosti, poput radionice izrade lizalica.
"Mnogi muzeje povezuju sa znanstvenim radom. Ono što mi imamo ovdje je moderni povijesti obiteljski centar za razonodu", kaže osnivač. "Ovdje čovjek može putovati kroz vrijeme i posjetiti 19. stoljeće, a potom u 21. stoljeću svjedočiti proizvodnom procesu."
Prema njegovim riječima, iza uspjeha muzeja se kriju pažljivo odabrana zbirka izložaka, ljubazno osoblje, sjajni vodiči i zanimljivi interijer.
"Za (uspješno) otvaranje ovakvog muzeja morate imati dobru priču ili povijesnu osobu, po mogućnosti povezanu s nekom vrstom proizvodnje", kaže. "Osim toga, važno je pronaći dobru lokaciju - to je jedan od ključnih faktora za uspjeh."
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
