Preko lopoča do demokracije: "Perestrojka" - posljednja sovjetska video igrica

Igrica je bila popularna i u SSSR-u i u inozemstvu.

Igrica je bila popularna i u SSSR-u i u inozemstvu.

Locis
Glavni junak možda izgleda kao mala zelena žaba koja skače s cvijeta na cvijet, ali ova igrica ima dublji politički smisao.

Tetris nije bio jedina kultna videoigrica napravljena u SSSR-u. Dok su u svijetu bile popularne igrice "Super Mario", "Princ Perzije" i "Pac-Man", sovjetski programeri su smislili igru pod nazivom "Perestrojka", poznatu i pod nazivom "Toppler". Ona je imala ogroman uspjeh.

"Perestrojka" je bila posljednja igrica napravljena u SSSR-u. Pojavila se 1990. godine, a već naredne godine država više nije postojala. Igrica je postala popularna i u Sovjetskom Savezu i u inozemstvu. Još uvijek se mogu pronaći neke verzije "Perestrojke" za iPhones i Android.

Igrica odražava burni period u kojem je stvorena. Na početku se na zaslonu pojavljuje slika sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova nasuprot zidina Kremlja koje se ruše. Da bi igrica što više podsjećala na Rusiju u pozadini se čuje melodija pjesme "Dubinuška".

Žabe demokrati protiv buba birokrata

Glavni junak, tj. igrač, liči na malu zelenu žabu. Ali to nije žaba nego demokrat. On skače s lokve na lokvu pokušavajući dostići sljedeću razinu. Lopoči se stalno kreću. Oni simboliziraju zakone i pravila sovjetskog sustava koji se stalno mijenjaju.

Igrač treba stići do točaka koje predstavljaju namirnice (kraj 1980-ih je bio doba strašne nestašice namirnica u SSSR-u) i kupnju deviza (za vrijeme Gorbačova devize su počele pristizati u Rusiju) i "pokupiti" ih. Tako žaba demokrat postaje imućnija. Postoje i loše točke koje žaba treba izbjeći - to je oporezivanje kojim se smanjuje "imetak" malog zelenog junaka. Demokrati imaju i neprijatelje - to su birokrati. Te crvene bube pokušavaju uništiti žabu koja teži ka reformama. Cilj je izbjeći neprijatelje i stići do gornjeg desnog kuta gdje se ulazi na sljedeću razinu.

"Ča-ča-ča" i "Njam-njam"

Igra je dosta jednostavna, ali je bila popularna te je instalirana na milijune računala. Tvorac igre "Perestrojka" je Nikita Skripkin koji je radio u jednoj od tadašnjih "zadruga" (na ruskom "kooperativ"), nove vrste ekonomskog djelovanja koju su omogućile reforme Mihaila Gorbačova. Bio je inspiriran japanskim televizijskim programom gdje su ljudi bacali brvna u jezero u pokušaju da ga prijeđu.

Po Skripkinovim riječima, "Perestrojka" se od drugih igrica u Rusiji i inozemstvu razlikovala po pjesmi i drugim zvukovima.

"Prvi put je računalo počelo 'pjevati' i govoriti ljudskim glasom", kaže programer. Pored zvona "Dubinuška", likovi u igrici izgovaraju zvuke: "njam-njam" (kada se povećava "imetak") i "ča-ča-ča" (ples birokrata na kraju ako igrač izgubi). Jedan od autora je uspio pretočiti ženski glas u zvukove i ugraditi ga u igricu.

Skripkin priča kako je "Perestrojku" poklonio jednom sovjetskom znanstveno-istraživačkom institutu, i "već sutradan je sav posao stao. Sa svih strana se čulo 'njam-njam' i 'ča-ča-ča'. Slično se dogodilo i u drugim institucijama i agencijama koje su posjedovale računala".

Skripkinu je prijatelj ispričao da je igra postala izuzetno popularna i u SAD-u.

Značaj za industriju video-igrica

Autori kažu da nisu zaradili novac na ovoj igrici, ali su zahvaljujući njoj stekli reputaciju. Na portalu www.old-games.com prikazana je povijesna vrijednost igre, a "zadruga" u kojoj je stvorena prerasla je u tvrtku koja još uvijek djeluje na ruskom tržištu.

Nakon uspjeha "Perestrojke" 1991. godine se pojavio njezin nastavak - "Obrana Bijelog doma". Ona je bila inspirirana neuspjelim pokušajem državnog prevrata 1991. koji je ugušio Boris Jeljcin. Igrica "Perestrojka" je u nekom smislu oživjela 1995. godine kada je obnovljena za Windowse.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće