Ernst Lissner, Bakreni ustanak u Kolomenskom 1662., ulje na platnu /
Global Look PressMonetarne reforme koje je uvela vlada cara Alekseja Mihailoviča kako bi pokrila vojne troškove u Drugom sjevernom ratu s Poljskom uzrokovale su postupnu deterioraciju ruske ekonomije.
Ruska je vlada 1654. donijela odluku o izdavanju bakrenog novca u velikim količinama i njegovom izjednačavanju sa srebrnim novcem. Te su mjere uzrokovale deprecijaciju, hiperinflaciju i masovnu proizvodnju krivotvorenog novca. "Financijska katastrofa" je utjecala na gotovo sve segmente stanovništva, osobito na ljude na malim tržištima.
U noći 4. kolovoza 1662. su diljem grada postavljene crne liste s imenima osoba odgovornih za takve ekonomske posljedice. Bakreni ustanak je počeo istog dana rano ujutro te se nastavio do poslijepodneva. U ustanku je sudjelovalo do 10 000 ljudi. Uputili su se prem Kolomenskom, gdje se nalazila rezidencija cara, kako bi zahtijevali predaju "izdajnika" i obnovu ekonomije. Kad su stigli do Kolomenskog, careva se vojska već okupila kako bi se suprotstavila pobunjenicima. Vojska je na carevu zapovijed napala gomilu. U ustanku je gotovo 1000 ljudi ubijeno, obješeno ili se utopilo u rijeci Moskvi.
Ustanak je izazvao strah među vladinim dužnosnicima, a bakreni novac je ukinut godinu dana kasnije.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu