Na današnji dan: Okrunjen prvi ruski car iz dinastije Romanov

Država koju je kao vladar zatekao Mihail Fjodorovič Romanov bila je u očajnom stanju. Deset godina su različite domaće i strane bande, vojske, takozvani poljski interventi i "samozvanci" harali po zemlji. Narod je umirao od gladi i širila se kuga. Ljudi su jeli konjsko gnojivo i usoljeno ljudsko meso, pisao je ruski pisac Aleksej Tolstoj. Oni koji su preživjeli, bježali su na sjever, prema Bijelom moru, na Ural i u Sibir.

Car Mihail Romanov je bio mlad i neiskusan i do 1619. je državom vladala njegova majka Marfa. "Pored mladog cara nije bilo pametnih i energičnih ljudi", pisao je povjesničar Nikolaj Kostomarov. "Smutno doba je dalo svoje plodove. Sam Mihail je bio dobar, ali previše melankoličan, nije imao prevelike vladarske sposobnosti, ali nije bio ni glup. Bio je neobrazovan i, kako kažu, kad je postao car nije znao ni čitati."

Nakon oslobađanja 1619. godine iz poljskog zatočeništva oca mladog cara, patrijarha Filareta (Fjodora Nikitiča Romanova, prvog čovjeka iz roda Romanovih koji je nosio to prezime), vlast je praktički prešla u njegove ruke. Sve važne državne dokumente su potpisivali i car i patrijarh.

Car Mihail Romanov je oduvijek bio slabog zdravlja i umro je od ascitesa u 49. godini.