Deset podataka o Boljšom teatru koje vjerojatno niste znali

service de presse
Russia Beyond je zamolio ravnateljicu muzeja Lidiju Harin da nam ispriča ono što malo tko zna o povijesti najvažnijeg kazališta u Rusiji.

Natječaj za otvaranje

Danas je uobičajeno da se povijest Boljšog teatra računa od ožujka 1776. godine, kada je knez Petar Urusov dobio od carice Katarine II. dozvolu da otvori javno kazalište u Moskvi.

Međutim, tek prije nekoliko godina je utvrđeno da je carica još 1766., dakle, deset godina ranije, objavila ono što bismo danas nazvali "natječajem" za otvaranje prvog javnog kazališta (dakle, ne dvorskog, nego kazališta za širu publiku). Stigle su četiri ponude: od jednog Francuza, dvojice Talijana i jednog Rusa - Nikolaja Titova. Titov je pobijedio i njemu je stavljen na raspolaganje Operni dom na Jauzi, gdje je 21. veljače 1766. godine prikazana prva javna predstava. Može se reći da je tada zapravo osnovan Boljšoj teatar.

Šefovi iz inozemstva

Tri godine kasnije Titov je bankrotirao zbog poreza i bio je prisiljen prodati carsku privilegiju održavanja javnih predstava. Kupili su je Talijani Belconti i Cinti, da bi je dvije godine kasnije prodali svome zemljaku Grattiju. Pet godina nakon toga došlo je vrijeme kneza Urusova, i on se danas vodi kao osnivač Boljšog teatra.

 

Boljšoj teatar 1870. godine. Izvor: Press photo

Istina,zgrada kojujepodigaoUrusovizgorjelajeupožarujoš prijeotvaranjakazališta,takodajeonodlučio prodatiprivilegijuEnglezuMichaeluMaddoxu,matematičaruizOxfordakojijedovedendabidržaonastavecarevićuPavluPetroviču.MaddoxjeizabraomjestonakojemseBoljšojidanas nalazi.Tujepodigao zgraduodcigle.Svečanootvorenjekazališteje bilo 30.prosinca1780.godine.

Profesionalni"pljeskači"


Maddoxovokazališteimalo je salu s nepunih1000mjesta,scenuiorkestarskurupu.Desnoiznadscenebile su ložegdjesusjedili"posebništovaoci"ipraktičkisusvionipripadalivišimkrugovima.Onisugledateljimadavalipotrebneznakove.Primjerice,kadasupokazivalidvaprsta,tojeznačiloda trebaglasnoaplaudirati.Vjerojatnobisemoglorećidasuonipretečeprofesionalnih"pljeskača"-ljudikojidaju znakkadapublikatrebaaplaudirati.

Izvor: Press photo

Bal uoperi
Najpoznatijibaloviuoperidanas seodržavajuuBeču,aliBečkaOperajesagrađenaskoro100godinaposlijeruskogkazališta.Maddoxjenajprijedošaonaidejuda uBoljšomteatrunapravisobeza odmor,gdjesu se dame družileprekodana,amuškarcisu imaliposlovnesusrete.


PrimabalerinaizFrancuske
Danaszvučičudno,aliprvaprimabalerinaBoljšogteatrabilajeFrancuskinja
Félicité-Virginie Hullin Sor.Onaje na pozivdoputovalauMoskvuzajednosmužem,kojijetakođerbiobaletan.UpravojeFrancuskinjazablistala6.siječnja1825.godine naotvaranjunovezgradeBoljšogteatrakojajeizgrađenakadaje staraizgorjelaupožaru.

Izvor: Press photo

SrušitiBoljšoj

Lenjinje1918.godineinzistiraodaseBoljšojteatarsruši,jerje,navodno,opera bila umjetnost buržoazije,jer punokošta,a izvođačisudrskii traženovac.Boljšojjeipakopstao,a tomesudoprinijeliJosifStaljiniAnatolijLunačarski,kojisemožesmatratiprvimministromkultureSSSR-a.

Sovjetskemuze

Stropsascenom"Apolonimuze"oslikalisumajstorisredinom19.stoljeća.Vlastisu1940.godineodlučileobjavitinatječaj za oslikavanje stropa.U natječajususudjelovalimnogipoznatiumjetnici.PočetkomDrugog svjetskog ratastropjeoštetilabomba,pajemoraobitipopravljen,itadasu se nanjemupojavilenovemuze-"seljanke"PavlaKorina.

Izvor: Press photo

Cenzuraizakulisa

Cenzurajepostojalai ucarskoi usovjetskovrijeme.Ucarskomrazdobljujepostojaoposebnizborniklibretaisključivoruskihautora,iskladateljjemogaobiratisamonešto iztogzbornika.Usovjetskovrijeme,1948.godine,smijenjenaje cijelauprava,počevšiod direktorapa svedoglavnogdirigenta,zbog postavljanjanascenuopereVane Muradelija"Velikoprijateljstvo",ukojojjeprviputLenjinprikazankaojedanodlikova.Partijaje cijeluupravuoptužilazaformalizamiizvrtanjepovijesnihčinjenica.Ulibretuse,naime,govorilooneprijateljskimodnosimaizmeđuRusa,GruzinaiOsetinatijekom1920-ih.

Izvor: Press photo

Bijegiz SSSR-a
Sviizvođači sumaštaliotomedaradeuBoljšomteatru.USovjetskomSavezusutamobilenajvećeplaće iraznepovlastice.Jednom jeizbioskandaluvezisbijegomizBoljšog.Naime,1979.godine, zavrijemegostovanjauNew Yorku,baletanAleksandarGodunovjezatražiopolitičkiazil.Sovjetskevlastisupokušalenjegovuženu,balerinuLjudmiluVlasovu,poslatinatrag uMoskvu,alisuAmerikancitridanazadržavalinjenavion inisudozvolilidapoleti.Nakraju suVlasovauspjelinagovoritidasevratiudomovinu,aGodunovjenastaviosvojukratkukarijeruuABT-u(AmericanBalletTheatre).

Aleksandar Godunov u New Yorku, 29. kolovoza1979. Izvor: AP
 

Tajnadvokolica

ČuvenaApolonovaKvadriga(dvokolicas četiriupregnutakonja)nalazi se na zgradi kazališta od1825.godine.Prvobitnojebilanapravljenaodalabastra,alije razbijenaupožaru.Ta prvaKvadriganijebilaokrenutapremagledateljimanegojestajalabočno.DanašnjabrončanaKvadrigase poobičajupripisuječuvenomkiparuPeteruClodtu(autoruskulpturanaAničkovommostu uSanktPeterburgu).Međutim,nepostojedokumentiranidokazidajetozaistanjegovoautorsko djelo.

Izvor: Press photo

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće