6 ruskih objekata za UNESCO-ovu listu baštine

Volgograd.

Volgograd.

Lori/Legion Media
Ministar kulture RF Vladimir Medinskij izjavio je da namjerava aktivirati proces uključivanja kulturnih objekata iz Rusije u UNESCO-ovu listu svjetske baštine. RBTH je odabrao 6 najreprezentativnijih mjesta.

1. Memorijalni kompleks Herojima Staljingradske bitke

Veličanstveni kompleks podignut 1959-1967. u spomen događaja Drugog svjetskog rata u današnjem Volgogradu. Već je prošao provjeru stručnjaka UNESCO-a kao remek-djelo stvaralačkog genija čovjeka. Predstavlja izvanredan primjer arhitekture i objekt koji ilustrira značajnu etapu u povijesti čovječanstva.

Nalazi se na teritoriju Mamaevog brežuljka gdje je, prema ledendi, skrivena zlatna grobnica Mamaja, koji je bio na čelu Zlatne hore u XIV stoljeću.

Središnje mjesto objekta je kip ''Majka-domovina zove!'', visine 85 metara i težine više od 8 000 tona. To je rad poznatog sovjetskog kipara Evgenija Vučetića. Ovdje se nalaze i bratske grobnice 34 505 poginulih vojnika Staljingrada.

 

2. Veliki Pskov

Izvor: Lori/Legion Media

To je jedan od najstarijih ruskih gradova, 740 km zapadno od Moskve. Prvi put se spominje 903. U utvrdi su sačuvani ostaci drevnog grada i stare građevine. Pskov drži danas prvo mjesto u Rusiji po broju sačuvanih spomenika staroruske arhitekture.

Nedaleko od grada nalazi se jedan od najstarijih religioznih centara Rusije – Pskov-Pčerskij manastir. U tim špiljama od XIV stoljeća žive asketski monasi. Najstariju crkvu manastira – Uspensku – iskopali su monasi od pješčanika. A potom su joj izgradili prednju fasadu u baroknom stilu.

 

3. Rostovska utvrda

Izvor: Lori/Legion Media

Rostovska utvrda (200 km na sjevero-zapad od Moskve) podignuta je u drugoj polovini XVII stoljeća, ali ne kao vojna utvrda, nego kao rezidencija metropolita. Na teritoriju se nalazi 14 objekata-spomenika iz različitih stoljeća. Oni svjedoče o razvoju pravoslavne arhitekture. 

Vizitna karta Rostovske utvrde je Crkva Uspenskih, u kojoj je sahranjen njezin utemeljitelj mitropolit Jona.

U utvrdi se nalazi i najveća kolekcija finifta, minijaturnih obojanih crteža na zemlji. Oni predstavljaju tradicionalni ruski obrt.

 

4. Kompleks povijesnih zgrada u Svijažsku

Izvor: Lori/Legion Media

Maleno selo (800 km na istok od Moskve) sa stanovništvom od svega 300 ljudi nalazi se na malenom riječnom otoku, nedaleko od Kazanja. Vojnu utvrdu na jezeru naredio je izgraditi još u XVI stoljeću Ivan Grozni za rat s Kazanjskim hanstvom. Ovdje se može danas osjetiti pravi duh ruskog drevnog vremena: nove zgrade nisu se izgrađivale od početka XX stoljeća, a posljednji urbani plan napravljen je krajem XVIII stoljeća. Udaljenost od ''velike zemlje'' omogućila je da se sačuva 3 manastirska kompleksa, u kojoj se čuva veliki ciklus zidnog slikarstva XVI stoljeća. Ovdje se nalazi jedan od najstarijih drvenih objekata Rusije – Crkva Troickaja iz 1551. godine.

 

5. Valaamskij arhipelag

Izvor: Lori/Legion Media

U njega ulazi više od 50 otoka u sjevernom dijelu Ladožskog jezera u Kareliji (1100 km na sjevero-zapa od Moskve), na 22 km od obale. Prvi grčki manastir postojao je ovdje još u X stoljeću, prije prelaska Stare Rusije na pravoslavlje, a Spaso-Preobraženskij muški manastir osnovan je 1404. godine.

Arhipelag ne privlači samo hodočasnike iz čitavog svijeta, nego i ljubitelje prirode i umjetnosti. Tijekom svojeg putovanja oko najvećeg europskog jezera ovamo je dolazio i Alexandre Dumas. U svojim zapisima opisao je jedno čuda Valaama – Ladožskoe jezero i podzemnu tutnjavu. Znanstvenici su smislili specijalni termin ''barandita'' za pojašnjenje te pojave.

 

6. Kenozerskij nacionalni park

Izvor: Lori/Legion Media

Nalazi se na sjeveru Rusije u Arhangelskoj oblasti (900 km na sjeveru od Moskve). Radi se o netaknutoj prirodi, svakodnevnom životu i kulturi iz prekršćanskog razdoblja. Na teritoriju se nalaze jedinstvene drvene crkve izgrađene u 18. i 19. stoljeću, ''svete'' malene šume, i spomenici arhitekture. Od 2004. park je uvršten na Listu biosfernih rezervata UNESCO-a, mjesta koje demonstriraju ravnotežu između čovjeka i prirode. 

Više