Sedam malo poznatih činjenica o „Ratu i miru”

Scena iz filma "Rat i mir" (1967.)

Scena iz filma "Rat i mir" (1967.)

RIA Novosti
Od 8. do 11. prosinca 2015. godine stotine ljudi u cijelom svijetu će na internetu pročitati čuveni roman Lava Tolstoja „Rat i mir”. Otkrivamo vam sedam zanimljivih, ali malo poznatih detalja o nastanku ovog velikog romana.

1. Roman „Rat i mir” ima 1 300 stranica klasičnog formata i jedan je od najobimnijih romana ne samo u europskoj književnosti 19. stoljeća, već i u cjelokupnoj svjetskoj književnosti. U prva dva izdanja roman je bio podijeljen u šest tomova, a kasnije u četiri. Kada je Tolstoj 1873. pripremao treće izdanje romana, tekst je podijelio tako da „Rat i mir” bude objavljen u četiri toma. Roman je činio polovinu tada izdanih Tolstojevih sabranih djela u osam tomova.

2. Kada je počeo pisati „Rat i mir” Tolstoj nije namjeravao da rat protiv Napoleona bude jedna od glavnih tema romana. Želio je napisati roman o starom dekabristu kojem se poslije trideset godina u progonstvu dopušteno vratiti iz Sibira. Dekabristi su bili plemići koji su 14. prosinca 1825. pokušali izvršiti državni udar i svrgnuti cara. Međutim, pisac je ubrzo shvatio da neće moći objasniti motive sudjelovanja junaka romana u dekabrističkom ustanku ako ga najprije ne prikaže kao sudionika rata protiv Napoleona. Osim toga, Tolstoj je bio svjestan da mu tema o dekabristima i njihovom pokušaju da izvrše državni udar može stvoriti probleme sa cenzurom. Zato je «priču o dekabristu» pretvorio u roman-epopeju.

3. Zbog moguće intervencije cenzure i na molbu supruge Sofije Andrejevne Tolstoj je iz konačnog teksta romana uklonio detaljne opise bračne noći glavnog junaka romana Pjera Bezuhova i njegove prve žene Elen.

Sofija Andrejevna je uspjela uvjeriti supruga da će crkvena cenzura sigurno zabraniti takve odlomke.

4. S Elen Bezuhovom, kojoj je Tolstoj dodijelio ulogu nosioca «mračnog seksualnog načela» povezan je i najskandalozniji obrt u radnji romana. Elen, lijepa i mlada žena, neočekivanao umire upravo 1812. Pjer Bezuhov ostaje slobodan i kasnije se može ženiti Natašom Rostovom. „Rat i mir” je obvezna lektira u ruskim školama. Učenici ga čitaju s 15 godina i iznenadnu smrt Elen Bezuhove shvaćaju kao potreban preduvjet za dalji razvoj sižea romana. Samo oni koji ponovno pročitaju roman kao odrasli, po skrivenim Tolstojevim nagovještajima, shvaćaju da Elen umire od posljedica nestručno izvršenog abortusa.

5. Kroz priču o obiteljima Rostov i Bolkonski Tolstoj dosta vjerno opisuje svoje pretke koji su pripadali starim ruskim plemićkim obiteljima. Navest ćemo samo nekoliko primjera: Nikolaj Rostov ima mnogo sličnosti sa piščevim ocem Nikolajem Tolstojem, junakom Domovinskog rata 1812. i potpukovnikom Pavlogradskog puka (koji se pod tim nazivom i spominje u romanu), a Marja Bolkonska podsjeća na Tolstojevu majku Marju Nikolajevnu koja je poticala iz kneževske obitelji Volkonski.

Sličnosti se mogu pronaći i u opisu svadbe spomenutih junaka romana i piščevih roditelja, a njihovo imanje „Gola brda” (rus: „Lisie gori”) podsjeća na Tolstojevu „Jasnu Poljanu”.
Nakon objavljivanja romana ovakve autobiografske detalje mogli su zapaziti samo ljudi bliski obitelji Tolstoj. Wikipedia tada nije postojala, a Tolstoj je tvrdio da je glavnim junacima romana dao prezimena Bolkonski, Trubeckoj i Kuragin koja podsjećaju na prava prezimena ruskih aristokratskih obitelji Volkonski, Trubeckoj i Kurakin, jer je tako lakše mogao svoje junake smjestiti u povijesni kontekst i omogućiti njihov kontakt s realnim povijesnim ličnostima koje se pojavljuju u romanu, od general-gubernatora Moskve Fjodora Rostopčina do Napoleona i cara Aleksandra I.

6. Tijekom rada na „Ratu i miru” Tolstojeva supruga Sofija Bers je cjelokupan tekst romana prepisala najmanje osam puta, a pojedine odlomke prepisivala je i po 26 puta. Tolstoj je „Rat i mir” pisao pet godina, od 1863. do 1969. Godinu dana prije početka rada na romanu 34-godišnji Tolstoj se oženio 18-godišnjom Sofijom koja je na sebe preuzela obveze tajnice. Za tih pet godina rodila je četvoro od ukupno trinaestoro dece.

7. Pojedini dijelovi „Rata i mira” napisani su na francuskom jeziku. Jedan od vodećih suvremenih francuskih slavista Georges Nivat, koji odlično govori ruski jezik, potvrđuje da je Tolstoj pisao na istančanom, aristokratskom francuskom 19. stoljeća. Nivat ipak primjećuje da je Tolstojev francuski bliži jeziku sredine 19. stoljeća, kada je „Rat i mir” napisan, iako se radnja romana događa početkom stoljeća. 

Više