Pasternak nije samo poznat kao pisac i pjesnik, nego i kao majstor pjesničkog prijevoda. Njegovi prijevodi Schillera, Shakespearea i Goetheovog Fausta su remek-djela i istinsko dobro ruske književnosti. U njima je ''dao'' dobar dio svoje pjesničke duše. Izvor: Institut za rusku književnost
1. Boris Pasternak se rodio u stvaralačkoj obitelji: njegov otac Leonid Pasternak bio je poznati umjetnik, akademik Akademije umjetnosti u Sankt-Peterburgu, majstor ilustracija u književnosti: ilustrirao je knjige Ljermonotova, romane Tolstoja, koji je osobno odobrio njegove radove. Radovi Leonida Pasternaka čuvaju se u vodećim svjetskim muzejima. Rozalija Pasternak, piščeva majka, bila je talentirana pijanistica, glazbeni pedagog.
2. Poznati Pasternakov roman Doktor Živago (1955.) bio je zabranjen u SSSR-u više od 30 godina. Pisac je morao predati rukopis zapadnim izdavačima te je roman prvi put objavljen u Italiji 1957. Nedavno je CIA otvorio javnosti arhiv, gdje se potvrđuje da je obavještajna agencija sudjelovala u promicanju tog antisovjetskog romana. Pasternak je 1958. dobio Nobelovu nagradu za književnost, no zbog pritiska vlasti morao je se odreći. Nagradu je preuzeo njegovi sin Evgenij Pasternak 1989. Roman je u SSSR-u objavljen tek 1988., nakon početka perestrojke, u istom onom časopisu Novi mir, koji ga je čitavo vrijeme odbijao tiskati.
Roman kao oružje: Doktor Živago u špijunskoj igri |
3. Vladimir Nabokov, Pasternakov suvremenik i poznati ruski i američki pisac, izrazito se negativno izjasnio o romanu Doktor Živago, koji je istisnuo njegovu Lolitu s američkih lista bestsellera za 1958. Nabokov je nazvao roman ''slabašnim, nedarovitim, lažnim'' i ''nakazno napisanim''. ''Za moj ukus je to neskladna i glupa knjiga'', napisao je u pismu svojem prijatelju i izdavaču R. Grinbergu.
4. Kod junakinja romana Doktor Živago, žena koje je volio glavni junak, postoje prototipovi u stvarnom životu. Lik Tonje Gromeko, žene Živaga, imao je u sebi crte dviju Pasternakovih žena – prve, umjetnice Evgenije Lurje, i druge, pijanistice Zinaide Nejgauz. U liku Lare, glavne i najupečatljivije junakinje romana, pjesnik je uspio, kako smatraju istraživači, utjeloviti likove i jedne i druge žene, ali je u Lari najviše odražena Oljga Ivinskaja – posljednja pjesnikova ljubav s kojom nije bio u braku.
O Larinom prototipu Pasternak je pisao 1958. da je Oljga Ivinskaja ''Lara mojeg djela'', ''utjelovljenje volje za životom i samopožrtvovanja''. U intervjuu za engleski časopis pisac je 1959. izjavio: ''U mojoj mladosti nije bilo jedne, jedinstvene Lare... No Lara moje starosti upisana je u moje srce njezinom krvlju i njezinim zatvorom''.
Tijekom veze s Pasternakom Oljga Ivinskaja je dva puta sjedila u zatvoru. To ga je moralno utuklo. No ipak su oboje tvrdili da su svih 14 godina bili sretni i njezina knjiga U ropstvu vremena puna je radosti i svjetlosti.
5. Pasternak je imao puno godina i ''romansu u pismima'' s Marinom Cvetajevom, velikom pjesnikinjom 20. stoljeća. Korespodencija je započela 1922., kad je Cvetajeva bila u emigraciji, te je trajala do 1935. Napisali su oko 200 pisama, neka od tih pisama su objavljena. To su bili jako otvoreni razgovori o stvaralaštvu, stihovima i osobnom životu. Korespodencija je prestala nakon što su se sreli u Parizu 1935., kad nisu našli zajednički jezik. Cvetajeva je taj susret nazvala ''nesusretom''.
Zbog čega Dostojevskog zovu Dostojevski: Ruski pisci i njihova prezimena |
6. Pasternak nije samo poznat kao pisac i pjesnik, nego i kao majstor pjesničkog prijevoda. Njegovi prijevodi Schillera, Shakespearea i Goetheovog Fausta su remek-djela i istinsko dobro ruske književnosti. U njima je ''dao'' dobar dio svoje pjesničke duše.
7. Više od 20 godina Pasternak s obitelji živi na vikendici u naselju Peredelkino, u Podmoskovlju. U 1984., 24 godina nekon pjesnikove smrti, vlasti uzimaju vikendicu od njegovih rođaka. Stvari su doslovno bile izbačene na ulicu, prijatelji i rođaci pjesnika su ih jedva jedvica uspjeli sačuvati. Nakon mnogih napora i zalaganja vikendica je naposljetku dobila 1990. status muzeja. Stvari su vraćene na svoja mjesta. Pasternakova unuka je danas kustosica muzeja.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu