Ruski kulturni rezime 2014.

Prošla godina bila je vrlo burna za rusku kulturu. Obilježili su je olimpijski spektakli, sjajni filmovi, velike godišnjice i impozantne predstave ruskih umjetnika u svijetu. Međutim, politika je ostavila svoje neugodne tragove na mnogim važnim događajima u kojima je ne bi trebalo biti.

Svečanost otvaranja Zimske olimpijade u Sočiju

 

Izvor: RIA Novosti

Na svečanom otvaranju Zimskih olimpijskih igara 2014., održanom 7. veljače u Sočiju, Rusija je svijetu pokazala svoje novo lice. Grandiozna predstava "Snovi o Rusiji" bila je spektakularni show u kojem je korišteno više posebnih visokotehnoloških efekata nego na bilo kojoj ceremoniji otvaranja olimpijade do sada. "Snovi o Rusiji" priča su o najvažnijim momentima ruske povijesti i kulture (uključujući i sovjetsku) i o legendarnim ličnostima Rusije. Scene koje prikazuju drevnu Rusiju prate "Polovecki plesovi" Aleksandra Borodina i glazba iz baleta Igora Stravinskog "Posvećenje proljeća". "Zlatno" 19. stoljeće dočarano je motivima iz Tolstojevog romana "Rat i mir". Slikovito i uz mnoštvo specijalnih efekata prikazano je rađanje ruske avangarde i konstruktivizma, a zatim i sovjetsko i suvremeno doba. Himna olimpijske reprezentacije Rusije bila je pjesma "Nas ne dogonjat" ("Nas nitko ne može stići"), svjetskog hita popularne ruske pop grupe "Tatoo".


Levijatan Andreja Zvjaginceva

 

Izvor: kinopoisk.ru

Ovo je najuspješniji ruski film u 2014. Na Canneskom festivalu Levijatan je dobio nagradu za najbolji scenarij, a nominiran je i za Zlatni globus. Osim toga, najnoviji film poznatog redatelja Andreja Zvjaginceva ovogodišnji je ruski kandidat za Oscara.

Sojuzmultfilm: do renesanse na karuselu

Zvjagincev svoje filmove snima po uzoru na Andreja Tarkovskog, rodonačelnika ruskog arthausa u kojem se radnja odvija sporo uz mnogo ozbiljnosti i razmišljanja. Paradoks Levijatana je u tome što je ovaj film ozbiljna socijalna drama puna aluzija na Bibliju i ujedno komedija u kojoj režiser na satiričan način analizira život u ruskoj provinciji.


Skitsko zlato još nije vraćeno u Rusiju

 

Izvor: AP

U vrijeme prispajanja Krima Rusiji u Amsterdamu je izložena kolekcija drevnih skitskih zlatnih skulptura, nakita i drugih predmeta, ukupno 500 izložaka koji se čuvaju u krimskim muzejima. Zbog političkog sukoba koji je izbio u Ukrajini nizozemski kustosi u dilemi su trebaju li zlatnu kolekciju vratiti Ukrajincima s kojima su ovu izložbu organizirali, ili muzejima na Krimu.

Do sada je mali broj eksponata poslan u Kijev, a nizozemske vlasti iz mjeseca u mjesec odlažu konačnu odluku o daljnjoj sudbini većeg dijela zbirke. Zaposleni u krimskim muzejima sudu u Amsterdamu u studenom su podnijeli tužbu u kojoj zahtijevaju da zbirka skitskog zlata bude vraćena na Krim. Ukoliko amsterdamski sud ne donese presudu u njihovu korist, s istim zahtjevom će se obratiti UNESCO-u. Rezultat ovog spora je krajnje neizvjestan jer do sada ovakvih slučajeva nije bilo.


Dva i pol stoljeća Ermitaža

 

Izvor: Alamy / Legion Media

U Rusiji je 7. prosinca 2014. obilježena 250-godišnjica osnutka najpoznatijeg muzeja u zemlji, Državnog muzeja Ermitaž u Sankt-Peterburgu. Cijela 2014. bila je posvećena ovoj velikoj godišnjici. Tijekom ljeta i jeseni u izložbenim dvoranama Ermitaža održan je jedan od najznačajnijih likovnih događaja ove godine: deseti europski bijenale suvremene umjetnosti "Manifesta 2014". U studenom je na sceni muzejskog kazališta priređen bal "Oživjele slike" na kojem su glumci, pjevači i solisti baleta, u prigodnim kostimima, publici predstavili likove s poznatih slika.

Ermitaž je posebno svečano obilježio dan svog osnutka, 7. prosinca. Toga dana je na Trgu Dvorcovaja u Sankt-Peterburgu prikazana grandiozan show s laserima posvećen povijesti muzeja u kontekstu povijesti Peterburga i cijele Rusije. Ermitažu je dodijeljen i prikladan rođendanski poklon: korisnici najvećeg svjetskog turističkog portala TripAdvisor proglasili su ga najboljim europskim muzejem.


Međunarodni projekt Hansa Ulricha Obrista "do it" stigao u Moskvu

 

Izvor: Press photo

Tijekom ljeta 2014. u Muzeju suvremene umjetnosti "Garaža" i u drugim muzejima i galerijama u Moskvi održan je niz zanimljivih izložbi u sklopu poznatog međunarodnog projekta "do it" koji je kustos Hans Ulrich Obrist pokrenuo 1993. Projekt je od tada obišao cijeli svijet. Suština projekta je uspostavljanje nove uzajamne veze likovnog umjetnika i promatrača. Umjetničko djelo nastaje kreativnošću dva autora od kojih jedan daje upute za nastanak umjetničkog djela, a drugi te upute materijalizira u umjetničkom prostoru.

Za vrijeme održavanja "do it Moscow" na tako neobičan interaktivan način umjetnička djela su stvarali brojni likovni umjetnici, među kojima i poznati ruski slikari Oleg Kulik, Andrej Monastirski i Anatolij Osmolovski. Valja spomenuti da su u ovom performansu mogli sudjelovati i posjetitelji izložbi. "Do it Moscow" je najveća izložba koja je do sada održana u okviru ovog projekta.


100-godišnjica Velikog rata

 

Izvor: RIA Novosti

Prvi svjetski rat bio je veliki udar za Rusiju, prije svega zato što je podnijela ogromne ljudske žrtve i imala najviše poginulih od svih zemalja koje su u njemu sudjelovale. Rat je potaknuo eskalaciju nezadovoljstva ruskog seljaštva i radničke klase koje je dugo tinjalo. Uslijedila je Revolucija 1917.

Sovjetska vlast Prvi je svjetski rat nazivala "imperijalističkim" i sustavno brisala sjećanje na njega. Ove godine u Rusiji se svečano obilježava 100-godišnjica Velikog rata kako bi se obnovilo sjećanje na tu veliku tragediju u povijesti zemlje. U kolovozu je u blizini Sankt-Peterburga otvoren Muzej Velikog rata u kojem su izloženi raritetni eksponati: mundiri, odlikovanja, oružje, dokumenti i osobne stvari vojnika i časnika. U "Ruskom muzeju" u Sankt-Peterburgu održana je izložba slika na kojima su prikazana potresna ratna svjedočanstva. U Moskvi je povodom 100-godišnjice Prvog svjetskog rata otvorena velika interaktivna izložba u muzeju "Multimedia Art".


Godina kulturne razmjene Rusije i Velike Britanije

2014. je proglašena godinom kulturne razmjene Rusije i Velike Britanije. Ministri vanjskih poslova dviju zemalja su u ožujku 2013. potpisali sporazum o godini kulturne razmjene.

U proljeće 2014. održavanje planiranih kulturnih manifestacija dovedeno je u pitanje zbog sukoba u Ukrajini, ali su najvažniji projekti u okviru kulturne razmjene dviju zemalja ipak realizirani. Održana je vrlo atraktivna izložba pod nazivom "Dizajn 007: 50 godina stila Jamesa Bonda" i retrospektiva slika Kazimira Maljeviča u galeriji Tate Modern u Londonu. Londonska publika je mogla vidjeti najbolje balete Teatra Mariinski, a u Moskvi je gostovalo znamenito Shakespeareovo kazalište "Globe". Godina kulturne razmjene s Velikom Britanijom u Rusiji će završiti 8. ožujka 2015. do kada će trajati izložba "Francis Bacon i nasljeđe prošlosti", koja traje u Ermitažu.


Novi ruski film sve popularniji u svijetu

 

Izvor: kinopoisk.ru

Prošla 2014. bila je vrlo uspješna za mlade ruske režisere: Oksana Bičkova je za film "Još jedna godina" dobila jednu od glavnih nagrada na filmskom festivalu u Rotterdamu.

Video:
Jedno od remek-djela ruske animacije
Ježić u magli

Sredinom godine u svjetskim novinama pojavile su se vrlo pozitivne kritike o filmu Aleksandra Kota "Proba" u kojem nema ni jedne jedine riječi. Ove jeseni film je dobio glavnu nagradu na Tokijskom filmskom festivalu. Mlada ruska redateljica, Ana Melikjan, koja je ove godine snimila film "Zvijezda", našla se među deset najperspektivnijih svjetskih redatelja prema procjeni časopisa "Variety". Od nedavno se prikazuju filmovi "Popravni razred" Ivana Tverdovskog i "Kako se zovem" Nigine Sajfulaeve, koji su proglašeni za filmove godine na festivalima u Marakešu i Varšavi.

Sve ove filmove karakterizira "lakoća" i orijentiranost na gledatelje u inozemstvu. Na Danima ruskog filma koji su u studenom održani u Honfleuru (Francuska) europska publika je imala priliku vidjeti "novi val" ruskog filma. "Rusija se mijenja na naše oči: to vidimo i na filmu kroz promjenu tema, tipa junaka, i tretiranih problema", kaže direktorica festivala Françoise Schnerb, govoreći o festivalskom programu.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće