Fjodor Konjuhov: Putnik koji je sam pokorio svijet

Fjodor Konjuhov, legendarni ruski putnik i svjetski rekorder u pojedinačnom prelaženju Atlantika i Tihog oceana na veslačkom čamcu, rodio se 12. prosinca 1951. u malenom selu Čkalovu, u Zaparožskoj oblasti. Roditelji su odgajali još dva sina i dvije kćeri, zarađujući tako što su obrađivali zemlju i bavili se ribolovom. Upravo je otac ulio mladom Fjodoru ljubav prema morskim prostorima: često je vodio budućeg putnika u ribolov na Azovsko more te je ponekad čak dopuštao sinu da vozi.

U svoju prvu ekspediciju Konjuhov je otišao s 15 godina, sam je prešao Azovsko more na čamcu s veslima. A kad je došlo vrijeme da odabere buduće zanimanje, nije bilo više sumnje: isprva je odabrao Odesko moreplovno učilište, gdje je se obrazovao za brodskog mehaničara, a potom Lenjingradsko polarno učilište. Međunarodne avanture počele su već u vojsci. Konjuhov je služio u Baltičkoj floti, gdje je tijekom sukoba s nadređenima, ne izdržavši ruganje i ponižavanje, izlio na jednog od njih lonac vruće juhe. Tad ga je od suđenja spasio vojni zatvor, odakle su hrabrog mornara poslali izravno u Vijetnam da služi na motornom čamcu i isporučuje municiju.

Na sjeverni pol

Prva prava ekspedicija Konjuhova bila je 1977. na jedrenjaku po maršruti Vitusa Beringa. Cilj ekspedicije bio je da maksimalno reproducira uvjete u kojima su ruski putnici otkrivali rusku Ameriku prije više od tri stoljeća.

Izvor: http://konyukhov.ru

Izvor nadahnuća za daljnja osvajanja oceana i planinskih vrhova za Konjuhova bio je japanski putnik Naomi Uemura: ''U 70-im i 80-im godinama putnika uopće nisu ozbiljno percipirali. Tvrdili su da taj čovjek ne pripada našem načinu života. Ili ga treba poslati u ludnicu. Sve je promijenio Uemura. 1978. otvorio je eru putničkih-samaca. Dokazao je da putnik-samac može napraviti ono što neće ekipi poći za rukom. Sam se popeo na Everest, sam je išao na Sjeverni pol''.

Osam savjeta za strance koji putuju u Rusiju

Iza prve ekspedicije uslijedile su druge – na Kamčatku, Sahalin, Komadorske otoke. No glavni cilj putnika bio je pojedinačno osvajanje Sjevernog pola. Kako bi to ostvario, Konjuhov odlazi na Čuhotku, gdje uči graditi kolibe od leda te voziti kola koja vuku psi; sudjeluje u dvjema arktičkim ekspedicijama.

''Znanje dolazi s iskustvom. Naučio sam puno toga od svojih prijatelja u prvim polarnim ekspedicijama: sazidati eskimski iglu, staviti šator tijekom mećave, popraviti petrolejsko kuhalo na hladnoći, praviti vezice, stajati na tankom ledu, sušiti na tijelu mokre vunene čarape. Upravo sam u prvim ekspedicijama istinski upoznao Arktik. Potom mi je to jako pomoglo tijekom pojedinačne ekspedicije na Sjeverni pol''.

Konjuhov odlazi 1990. na svoje pojedinačno putovanje na Sjeverni pol. Skija, prevozeći sam svu hranu i opremu, spava na ledu. Za 72 dana konačno postiže cilj koji si je zadao.

''Ranije, dok sam bio mlad, bilo mi je komplicirao putovati. Suviše sam bio gord. Teško sam podnosio usamljenost. Nije bilo na svijetu ništa teže od usamljenosti. A danas sam shvatio: ne postoji usamljenost na Zemljinoj kugli. Na Zemlji je sve živo. Pa i ocean, u njemu su kitovi. Planine su žive. Pustinja. U pustinji je s tobom Gospodin Bog. I sveci kojima se moliš''.

Arktik nije granica

Konjuhov dolazi 1995. do najjužnije točke Zemlje za 59 dana, gdje postavlja rusku zastavu. Tijekom ekspedicije Fjodorov pravi niz istraživanja (prirodno radijacijsko polje Antarktika, fizičko i psihološko stanje na visini višoj od 5 tisuća metara, u uvjetima jakih vjetrova, hladnoće i pri nedostatku kisika), koja su bila osnova za njegove znanstvene radove. Nakon što su radovi objavljeni, putnik je primljen u Rusku geografsku zajednicu.

Izvor: http://konyukhov.ru

Ujedno, Konjuhov pokorava od 1992. tzv. ''Sedam vrhova svijeta''. U pet godina penje se na Elbrus, pokorava Everest, postaje prvi Rus koji je izvršio program Veliki Šljem; penje se na masiv Vinson (najviša točka Antarktika), penje se na Aconcagu u Južnoj Americi. U 1997. odmah zatvara tri preostala mjesta – afrički vulkan Kilimandžaro, australijski vrh Kosciuszko, sjeveroameričku planinu Mount-McKinley. I to sve sam.

Pet neobičnih turneja po Moskvi koje ne smijete propustiti Potvrđujući tezu Winstona Churchilla da je "Rusija zagonetka sakrivena u misteriji unutar enigme", ove jedinstvene ture šire famu o misteriji zvanoj Moskva.

Ipak, glavna strast putnika je more. Napravio je rekord, preplovivši za 46 dana Atlantski ocean na čamcu s veslima (prešao ga je sve zajedno 17 puta), šest puta je išao oko svijeta (jednom bez zaustavljanja) i postao jedini Rus, koji je triput obišao svijet bez ijednog pomoćnika.

Kad ga pitaju o čudesima koje je vidio na svojim ekspedicijama, Konjuhov odgovara jednostavno: ''Ja, kao pravoslavac, ne vjerujem u mistiku, ni u kakve leteće tanjure. Suviše se puno piše o svakakvim čudesima. U oceanu sam vidio rijetke fenomene: svijetleće stupove, vatrenu kuglu, i jedinstvenu igru munja na priponama (čelično uže za držanje na jarbolu op. red.); ukratko, puno zanimljivog, no sve su to prirodni fenomeni te u njima nema nikakve mistike. Na jedrilici sam sam prošao sve zajedno oko 380 tisuća milja – to je prosječna udaljenost od Zemlje do Mjeseca, ali nisam vidio ništa nadprirodno''.

Ne samo cesta

Putovanja i znanstveni radovi nisu jedine preokupacije Konjuhova. Od početka 80-ih Konjuhov slika. Njegov nacrt Ikone Nikolaja Čudotvorca poslali su u svemir. U 2010. odlučio se posvetiti crkvi, postao je svećenik Ruske pravoslavne crkve te je čak objavio da neće više praviti ekspedicije. Doduše, nije dugo izdržao: za par mjeseci već je objavio da ide u Etiopiju...

Izvor: http://konyukhov.ru

63-godišnji Konjuhov ni danas se ne želi zaustaviti. Sljedeće godine želi postići svjetski rekord u letu u aerostatu bez zaustavljanja. ''Ne živim radi svoje sreće, nego radi ekspedicija. Radi mašte, ideja. Ne mogu bez toga. Uvijek živim za budućnost: za ekspedicije, susrete, slike, planove''.