Drevni rukopisi koračaju u budućnost

Proces digitalizacije starih knjiga u RGB-u. Foto-galerija: Anton Čuročkin

Proces digitalizacije starih knjiga u RGB-u. Foto-galerija: Anton Čuročkin

Pokrenut je projekt digitalizacije najdragocjenijih starih knjiga iz fondova ruskih knjižnica. Dopisnik Ruskog vjesnika posjetio je odjel za skeniranje u Ruskoj državnoj knjižnici da vidi kako se pisani spomenici ponovno rađaju u digitalnom obliku i postaju dostupni svima.

Ruska državna knjižnica (RGB) sredinom 2000-ih pokrenula je projekt "Nacionalna elektronička knjižnica". Jedan od ciljeva ovog projekta je digitalizacija knjiga nastalih do 1831. Tatjana Garkušova iz odjela za skeniranje pokazuje na računalu već skenirane stranice drevnih knjiga. Tu je rukopisno Arhangelsko evanđelje iz 1092., četvrta među najstarijim poznatim istočnoslavenskim rukopisnim knjigama. Ili, recimo, digitalizirani Oktoih (knjiga pravoslavnih bogoslužnih pjesama), izdan 1491. u Krakowu. To je jedna od prvih knjiga pisanih na ćirilici. Ta knjiga ima ogromnu vrijednost (procijenjena je na nekoliko milijuna dolara), ali se ne može ni kupiti ni prodati, jer je jedini sačuvani primjerak u vlasništvu države. "Ranije su takve knjige davane u ruke samo uz specijalnu dozvolu, i to samo vrlo uglednim znanstvenicima", objašnjava Tatjana. "Sada su postale dostupne svima na stranici Elektroničke knjižnice RGB-a.

"Fond rijetkih knjiga Ruske državne knjižnice broji oko 300 tisuća primjeraka", kaže Tatjana. "Od toga je u ovom trenutku digitalizirano oko 9 tisuća." Projektu "Nacionalna elektronička knjižnica" pridružuju se knjižnice iz cijele zemlje, a nedavno ga je podržalo i Ministarstvo kulture.

Ruska kompanija izrađuje potpuno vjerne reprodukcije Van Gogha za 200 dolara  

Papir je još uvijek najdugotrajniji nosač informacija i treba imati u vidu da digitalna era traje tek nešto više od 30 godina. "Knjige se digitaliziraju da bi postale dostupne svima", kaže načelnik odjela za skeniranje Roman Kurbatov. "Osim toga, postoje i objektivni faktori. U 19. stoljeću koristila se tinta s cinkom, koja s vremenom progrize papir i pojavi se na drugoj strani lista. Poslije određenog vremena tekst postaje nečitak s obje strane.

"Zanimljivo je da su najstarije i najskupocjenije knjige najbolje očuvane", kaže Roman. "Ljudi su tada prema knjigama bili pažljivi od samog početka, čuvali su ih u posebnim uvjetima i rijetko otvarali. Imali smo priliku vidjeti francusko izdanje Rabelaisa, nastalo oko 1530., još za njegovog života. Ono nije u lošijem stanju od knjiga iz sredine 19. stoljeća.

Skeniranje se mora obavljati pažljivo, kako skener ne bi oštetio knjigu. Knjiga se stavlja u "kolijevku", tj. u držač s mekom podlogom čiji se položaj prilagođava debljini knjige i obliku njezinih korica. Postoje skeneri za sve formate, od minijaturnih izdanja do formata A0 (841 × 1189 mm). Oni koriste specijalnu svjetlost koja ne oštećuje tintu i papir.


Svemirske tehnologije za da Vincija

Među sačuvanim izdanjima ima mnogo primjeraka velikog i nestandardnog formata. To su knjige koje su poklanjane kao darovi, veliki atlasi, albumi i grafički listovi. Za njihovo skeniranje RGB ima skener tvrtke "Metis Systems". U držač mogu smjestiti knjige debele 20 inča i teške 50 kg. Taj skener je nedavno korišten za digitalizaciju Atlantskog kodeksa, rukopisa Leonarda da Vincija koji ima 1119 stranica. Inženjeri koji su napravili skener ranije su radili u Odjelu za aeronautiku i astronautiku na Massachussets Institute of Tehcnology (MIT).

Povećati sliku.

Skenirane kopije na sajtu RGB-a mogu se čitati pomoću preglednika, a mogu se i preuzimati kao PDF dokumenti ili u formatu za iPad. Besplatno su izložene takve dragocjenosti kao što je osobni džepni kalendar cara Pavla I., evanđelje iz sredine 17. stoljeća, knjige iz 16. stoljeća izdane u praškoj tiskari Francisca Scarine i drugo. Skenirane su u visokoj rezoluciji tako da se vide i najsitniji detalji, gravure i ekslibris - posebne oznake kolekcionara knjiga čijoj knjižnici je taj primjerak pripadao.

Naravno, digitalni format ne može dočarati kakav je osjećaj kada se takva knjiga drži u rukama. "Kad smo skenirali čuvenu Schneersonovu knjižnicu, nalazili smo u knjigama zanimljive stvari koje su korištene umjesto oznaka za obilježavanje: guščja pera, pramenove kose, novac i osobne cedulje", kaže Roman.