Prvi muzej Velikog rata

U Carskom selu, u blizini Sankt-Peterburga, otvoren je muzej "Rusija u Velikom ratu". To je prvi ruski muzej čija je postavka u potpunosti posvećena Prvom svjetskom ratu.

Tri godine i 292 milijuna rubalja

Izvor: Itar- Tass

Povijest muzeja počinje u vrijeme posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. Kada je 1911. obilježavana 200-godišnjica Carskog sela, ljetne rezidencije carske obitelji, Nikolaj II. je dobio dragocjen poklon: kolekciju gravira, slika, ikona i ulaznica koje su prikazivale vojnu povijest Rusije od najstarijih vremena. Ove dragocjenosti ruskom caru je podarila Elena Tretjakova, udovica Sergeja Tretjakova, brata osnivača poznate Tretjakovske galerije u Moskvi. Car je bio oduševljen poklonom i naredio je izgradnju posebne zgrade za "Ratni arhiv Rusije", odnosno muzej vojničke slave Rusije. Izgradnju ove svojevrsne "palače ratova" financirala je Elena Tretjakova.

Od prvih dana sudjelovanja Rusije u Prvom svjetskom ratu u arhiv su pristizali trofeji s fronta koji su kasnije postali osnova zbirke muzeja. Zato je arhiv preimenovan u muzej Velikog rata. Careva Palača ratova je završena početkom 1917. ali su muzej već 1918. zatvorili boljševici. "Teško je zamisliti kako se osjećala Elena Tretjakova koja je dragocjenu kolekciju prikupljala gotovo cijelog života i potrošila velik dio svog imetka na izgradnju muzeja koji je radio samo godinu dana", kaže Elena Taratinova, direktor muzeja-rezervata "Carsko selo". "Nitko ne zna što se s Elenom Tretjakovom dogodilo nakon zatvaranja muzeja. Jednostavno je nestala."

Zgrada Palače ratova vraćena je muzeju "Carsko selo" tek 2010. Odmah je odlučeno da se zgrada renovira i da u njoj ponovno bude otvoren muzej Velikog rata. Obnova muzeja trajala je tri godine i stajala 292 milijuna rubalja. Novac je osiguran iz federalnog proračuna.


Rijetke zastave

U centru muzejskog postava je model francuskog lovačkog zrakoplova tipa "Njepor-17" koji se aktivno koristio u tadašnjim borbenim djelovanjima. Maketa zrakoplova pričvršćena je za svod muzeja na kojem se još mogu vidjeti izblijedjele freske, otkrivene tijekom restauracije ispod slojeva žbuke.

Izvor: Itar- Tass

Bogatu kolekciju muzeja čine vojne uniforme, fotografije, oružje, različiti predmeti iz ratne svakodnevice i raznovrsni dokumenti. "Uniforme i odjeća najzanimljiviji su dio postava svakog muzeja, kaže stariji znanstveni suradnik Državnog muzeja-rezervata "Carsko selo" Aleksej Rogatnev. "Posjetitelji muzeja ih s posebnom pažnjom razgledaju jer su to trodimenzionalni predmeti različitih boja, a ne samo slike u dvije dimenzije. Uniforme najbolje dočaravaju atmosferu tog vremena i ratnu svakodnevicu."

U jednoj od muzejskih dvorana u staklenoj vitrini izložene su paradne uniforme i mundiri članova carske obitelji. Svatko od njih je vodio puk (oko 4000 ljudi).

U muzeju se čuva iznimno dragocjen i rijedak izložak: crno-žuto-bijela zastava carske Rusije. Budući da je za posjedovanje ove zastave sve do kraja Drugog svjetskog rata bila propisana kazna strijeljanjem, danas su zastave s carskim grbom iz vremena Velikog rata prava rijetkost.


Tava štiti od metaka

Među eksponatima je i obična željezna tava kakve su piloti stavljali ispod sjedala kako bi se zaštitili od metaka. Na sačuvanim fotografijama mogu se vidjeti psi i konji s gas maskama. Izložene su i plinske maske koje je upravo za vrijeme Prvog svjetskog rata konstruirao ruski znanstvenik Nikolaj Zelinski.

U muzeju se čuva originalni "Ford T Tower" iz vremena Prvog svjetskog rata i automobil iz ekskluzivne serije "Ford Model T" koji je američka tvornica "Ford Motor Company" proizvodila od 1908. do 1927. Do danas je sačuvano malo ovakvih automobila jer su se relativno brzo kvarili.

Neobični prvi sovjetski tenkovi: „Vezdehod"
Smatra se da je 15. rujna 1916. datum kada su tenkovi prvi put primijenjeni u borbi. Naravno, oni se nisu pojavili preko noći. Predstavljamo prvi pokušaj konstruiranja borbenog teretnog vozila s gusjenicom na svijetu, „Vezdehoda" Aleksandra Aleksandroviča Porohovščikova (1893.-1942.) i povijest njegovog testiranja u Rusiji tijekom 1914. g.

Početkom 20. stoljeća u ruskoj vojsci prvi put se pojavljuju auto-jedinice. Kada je počeo Prvi svjetski rat bilo je 5 auto-jedinica, 6 specijalnih stožernih auto-jedinica za potrebe vojnog resora, kao i jedna auto-jedinica za obuku.

Na frontu su bile angažirane dvije auto-jedinice i motociklistički odjel. Isti broj motomehaniziranih jedinica nalazio se i u rezervi. Ruska vojska je koristila teretna, sanitetska i stožerna vozila proizvedena u tvornici "Ford Motor Company".

Do studenog 1917. u ruskoj vojsci je bilo već 22 auto-jedinice i skoro 10.000 automobila. Na temelju karakteristika automobila izloženog u muzeju možemo pretpostaviti da je proizveden između 1908. i 1914.

U Palači rata postoji i galerija portreta vitezova Ordena svetog Georgija Pobjedonosca. Ovo odlikovanje mogli su dobiti ne samo plemići, nego i obični vojnici za iskazanu hrabrost. U vrijeme Prvog svjetskog rata pojavio se termin "masovni heroizam". Zbog velikog broja nosilaca Ordena svetog Georgija u svakom puku se glasalo čiji će se portret naći u galeriji. Tijekom Prvog svjetskog rata Georgijevski križ (nagradu za ratne zasluge i iskazanu hrabrost za niže činove) dobilo je milijun i pol ljudi.

Adresa muzeja: G. Puškin, Fermskaja doroga 5A.