Ruske znamenitosti u Zagrebu

U Zagrebu je boravio i Leonid Brežnjev 1962., a bio je i prošetao glavnim trgom. Izvor: Vladimir Akimov/ Ria Novosti

U Zagrebu je boravio i Leonid Brežnjev 1962., a bio je i prošetao glavnim trgom. Izvor: Vladimir Akimov/ Ria Novosti

O povijesnim i kulturnim vezama glavnoga grada Hrvatske i Rusije te Rusima u Zagrebu.

Prvi zamjetniji dolazak Rusa u glavni grad Hrvatske vezan je uz Prvi svjetski rat kada su 1915. godine ruski vojnici dovedeni kao zarobljenici. Znatan broj Rusa u Zagreb potom stiže i početkom 1920-ih, što je bila posljedica revolucija, a upravo će u tom međuratnom razdoblju u Zagrebu i Hrvatskoj biti zabilježen najveći ikad broj Rusa: 1931. ih je gotovo 10 000.

Ruska kapela na Mirogoju, izgrađena je 1928. godine po projektu arhitekta Švacova. Izvor: Saša Simpraga

Od materijalnih tragova tog prisustva, malo znana ali najstarija zagrebačka „ruska“ građevina je tzv. „Ruska kapela“ na Mirogoju. Izgrađena je 1928. godine po projektu arhitekta Švacova u „vladimirsko-suzdaljskom stilu“. Ruska prisutnost u Zagrebu vezana je uz još jedan vjerski objekt: oslikavanje unutrašnjosti pravoslavne crkve koje je dovršeno 2007. godine, a oslikao ju je Nikolaj Muhin.

Među rijetka „ruska“ zdanja u Zagrebu ubraja se i paviljon Sovjetskog Saveza u sklopu Zagrebačkog velesajma koji je izgrađen po projektu arhitekta J. Abramova 1956. godine, tj. iste godine kada je čitav Velesajam iz središta grada premješten na južnu stranu rijeke Save. Kasnije je na Velesajmu izgrađen još jedan sovjetski paviljon.

Uz zgrade, i neki su predmeti u zagrebačkim muzejima vezani uz Rusiju. Između ostaloga, u Muzeju za umjetnost i obrt čuva se veliki dijamantni broš koji je Milka Trnina dobila u Moskvi 1896. godine prigodom nastupa na krunidbi ruskoga cara Nikolaja II.   

U Tehničkom muzeju danas se može razgledati i maketa Sputnika, prvog umjetnog satelita lansiranog 1957. godine.

Osim toga, u jednom od zagrebačkih arhiva, slavist Josip Badalić pronašao je ruske rukopise iz 18. st. među kojima i dvije tragedije ruskog pjesnika i utemeljitelja klasičnog kazališta u Rusiji Aleksandra Sumarokova.

U razdoblju neposredno nakon Drugog svjetskog rata Zagreb je dobio i svoje prve „ruske“ ulice, od kojih se nijedna više tako ne zove. Mosokovskom ulicom zvala se današnja Ulica grada Vukovara, najreprezentativnija moderna prometnica izgrađena nakon Drugog svjetskog rata, a koja i danas nosi obilježja socrealizma te je jedini takav primjer u Zagrebu. Imenovanje te ulice u čast glavnoga grada tadašnjeg SSSR-a uspijedilo je u sklopu imenovanja javnih površina u čast saveznika u netom završenom ratu. Zagreb je tada, uz Britanski trg, Trg Francuske Republike i Trg Franklina D. Roosevelta, dobio i Trg generalissimusa Staljina kako se nekada zvao današnji Trg Petra Krešimira IV. Tada je imenovana i Ulica Crvene armije, kako se jedno vrijeme zvala današnja Zvonimirova ulica.

Nakon čuvenog Titovog ne Staljinu 1948. godine, Staljinov trg preimenovan je u Lenjinov, ime koje ne nosio sve do 1990-ih. Moskovska je ulica tada također preimenovana, ali je po Moskvi  imenovana jedna manje važna ulica tj. današnja Krapinska, dok je Ulica Crvene armije posve ukinuta. Zanimljivo je da u gradu još uvijek na nekoliko zgrada postoje izblijedjeli, ali čitljivi grafiti nastali u vremenu nakon oslobođenja, npr. „Živila junačka Crvena armija“ i „Živio bratski Sovjetski Savez“ na zgradi na uglu Rendićeve i Markovčeve.

Poslijeratni grafit na fasadi u Markovčevoj ulici. Fotografija iz slobodnog izvora

Sadašnji Trešnjevački trg svojevremeno je nosio naziv Trg Oktobarske revolucije, a uz njega su se nalazile Moskovska ali i Lenjingradska ulica, kako se zvala Nova cesta do 1990-ih. Ta je ulica  preimenovana unatoč činjenici da su današnji Sankt Peterburg i Zagreb gradovi prijatelji od 1968. godine. Do u povijesti najvećeg preimenovanja zagrebačkih javnih površina 1990-ih, u gradu su još postojali i Park Maksima Gorkog kako se zvao današnji Park Vjekoslava Majera, i ulica nazvana u čast filozofa i pjesnika Vladimira Solovljeva koji je jedno vrijeme i živio u Zagrebu, a po njemu se zvala sadašnja ulica kneza Borne. Danas u Zagrebu postoji svega jedna ulica vezana uz Rusiju, a to je Šetalište Jurija Gagarina.


Uz navedeno, čitav je niz znamenitih Rusa koji su gostovali u Zagrebu

Godine 1922. u današnjem Hrvatskom narodnom kazalištu gostuje moskovska kazališna trupa koju predvodi Konstantin Stanislavski, a u ansamblu su, uz ostale, bili i Vasilij Kačalov, Ivan Moskvin i Olga Knipper Čehova, inače supruga Antona Čehova čija su djela tijekom dva tjedna gostovanja izvođena uz ona Maksima Gorkog. 

Na istoj su pozornici gostovali i pjevač Fodor Šaljapin 1935. godine, pa  kasnije režirali Jurij Ljubimov, Anatolij Efros i Georgij Tovstonogov dok je Vladimir Visocki nastupio kao Hamlet. U Zagrebu su svojevremeno nastupili i glazbenici Svjatoslav Richter i Mstislav Rostropovič te balerina Maja Plisetskaja.       

Kao gost Muzičkog bijenala u Zagrebu je 1963. godine boravio i Igor Stravinski. Jedno od najpoznatijih zagrebačkih dječjih kazalište zove se „Žar ptica“, po njegovom istoimenom baletu.

Jedno od najpoznatijih zagrebačkih dječjih kazalište zove se „Žar ptica“, po istoimenom baletu Stravinskog. Fotografija iz slobodnog izvora

Zagreb je posjetio i Dimitrij Šostakovič 1964., a u dvorani Lisinski 1978. nastupio je Bulat Okudžava.

U novije vrijeme tu su, primjerice, gostovanja Marijanskog teatra pod ravnanjem Valerija Gergijeva i kazališta Petra Fomenka, nastup pijanista Evgenija Kissina ili gostovanje književnice Ljudimile Ulickaje.

Zagreb i Jugoslaviju su u 20. stoljeću u dva navrata posjetile i najviše sovjetske delegacije predvođene Nikitom Hruščovom. U oba slučaja doputovali su vlakom pa su svečani dočeci bili na Glavnom kolodvoru, a sukladno praksi vremena, mase ih pozdravljale dok su prolazili gradom. U gradu je boravio i Leonid Brežnjev 1962., a bio je i prošetao glavnim trgom.

I aktualni ruski predsjednik Vladimir Putin boravio je u Zagrebu 2007. godine.    

Stjepan Radić kao promicatelj Rusije u Hrvatskoj.

Od javnih osoba etničkih Rusa koji su živjeli u Zagrebu ističu se matematičar Boris Apsen, kemičar i farmaceut Ivan Plotnikov te liječnik Sergije Saltikov koji je bio i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Inače, nekoliko je Rusa počasnih članova HAZU: Mihail Pogodin, Ismail Sreznevski, Arist Kunik, Jakov Grot i Dmitrij Mendeljejev. U međuratnom razdoblju u Zagrebu je živjela i rusko-hrvatska književnica Irena Aleksander. I svojevremeno popularni televizijski voditelj Saša Zalepugin po ocu je Rus.

Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 906 Rusa i Ruskinja, kojih je najviše u Zagrebu i okolici gdje ih je 305.