Erotska jagoda, buržujski ananas, car Grašak: Zavirimo u tajne ruskog jezika!

Jagode imaju „pikantno“ značenje. U deminutivu je jagoda (rus. „клубничка“) simbol nečeg erotskog. Fotografija: Klesta.

Jagode imaju „pikantno“ značenje. U deminutivu je jagoda (rus. „клубничка“) simbol nečeg erotskog. Fotografija: Klesta.

Ljeto je doba kada se ubire ljetina, pravo vrijeme za razgovor o tome kakav dvostruki smisao mogu nositi nazivi darova prirode. Ruski vjesnik će vam objasniti što su električna kruška, erotska jagoda, buržujski ananas i car Grašak, i poželjeti vam u životu što više malina, kao i da vam se svi poslovi završavaju višnjom!

„Najpozitivnije“ voće u ruskom jeziku su maline i višnje. Za komforan život se kaže: „Ne da je život, nego prave maline“, a ako je planiran učinkovit završetak nekog procesa, onda se to zove „višnja na torti“.

Jagode imaju „pikantno“ značenje. U deminutivu je jagoda (rus. „клубничка“) simbol nečeg erotskog. U Gogoljevim „Mrtvim dušama“ susreće se u tom značenju izraz „okoristiti se jagodama“ (rus. „попользоваться насчет клубнички“), čije se značenje, pretpostavljamo, ne mora posebno objašnjavati. Danas se tom riječju označava izvjesni tiskani i video materijal („za odrasle“).

Jedna vrsta brusnice (vaccinium oxycoccus, rus. „клюква“) koristi se za označavanje hvalisavih i nestvarnih priča i izmišljotina. Posebno često se koristi izraz „razgranata brusnica“ (rus. „развесистая клюква“), naročito kada je u pitanju očigledna propagandna laž. A kada se govori o nekim ljudima koji „nisu baš cvijeće“, pa se želi reći da se ne zna koji od njih je gori, kaže se da su oni „plodovi s istog polja“ (rus. „одного поля ягода“).

Ako je negdje vrlo tijesno zbog velikog mnoštva ljudi, kaže se „jabuka nema gdje pasti“. Česta je i sintagma „jabuka razdora“, koja dolazi od starogrčkih mitova. Tako se govori o onome što je uzrok nesuglasica i sporova. Kruška se spominje u uobičajenoj dječjoj zagonetki: „Kruška visi, a ne smije se jesti“ (rješenje: električna sijalica. Doduše, današnje sijalice često nemaju oblik koji podsjeća na krušku).

Ananas se odavno smatra simbolom raskoši. Može se naći u stihovima dvojice pjesnika s početka 20. stoljeća. Oba stiha su sada već uvriježeni memovi. Igor Severjanin je raskoš ovako opjevao: „Ananas u šampanjcu! Ananas u šampanjcu! ... Sav sam ja u nečemu norveškom! Sav sam sličan Španjolcu!“. A Vladimir Majakovski, naprotiv, žustro odbacuje tu raskoš: „Jedi ananas, žderi tetrijebe, dolazi tvoj posljednji dan, buržujčino!“ Što se banana tiče, one su svoje metaforično značenje stekle tek pred kraj 20. stoljeća. Tako se u školi zvala nedovoljna ocjena, a to je u Rusiji „dvojka“. Istini za volju, ta cifra ne liči baš puno na bananu. Tijekom 1980-ih su se jedno vrijeme tako zvale hlače određenog kroja. One su zaista po obliku podsjećale na ovo egzotično voće.

Tikva i repa su metaforični nazivi za glavu. Ako vas je netko lupio po glavi, znači da ste „dobili po tikvi“. A ako „češete repu“, znači da ste neodlučni i lupate glavu kako da riješite neki važni životni problem. U drugom, drevnom značenju repa je simbol nečeg elementarnog, primitivnog, nečega za što se kaže da je „jednostavnije od kuhane repe“.

Kupus u žargonu označava novac. Osim toga, i djeca su „nađena u kupusu“ (bar tako se govori djeci koja se raspituju kako su došla na svijet). Mrkva je ušla u jezik kao stimulans za čovjeka kojem neki posao teško pada. Takvom „pokazuju mrkvu“ ili ga „zadirkuju mrkvom“. Crni luk se koristi u sintagmi „lukova nevolja“ (rus. „горе луковое“), a to se kaže za glupog i rastresenog čovjeka koji donosi samo neugodnosti. Pomoću krumpira može se okarakterizirati nečiji izgled. Naime, za debeo i bezobličan nos kaže se da je „kao krumpir“. 

„Jedi ananas, žderi tetrijebe, dolazi tvoj posljednji dan, buržujčino!'' 

Vladimir Majakovski

Kukuruznik je poseban tip lakog aviona koji se koristi u poljoprivrednom zrakoplovstvu. Takav ironičan nadimak je početkom 1960-ih dobio i sovjetski lider Nikita Hruščov, jer je smatrao da se problem prehrambenih proizvoda može riješiti uzgojem kukuruza, pa ga je počeo saditi po cijeloj zemlji (popularna parola tih godina bila je „kukuruz je kraljica polja“).

Hren se susreće u nekoliko idiomatskih izraza. Svi oni imaju pomalo grubu konotaciju. Čovjek koji više nije mlad prezrivo se naziva „stari hren“. „Nema ni hrena“ u žargonu znači „nema baš ničega“, a „dobit ćeš hren“ znači „ništa nećeš dobiti“ S druge strane, idiom „baš ni hrena“ (rus. „ни хрена себе“) ima potpuno drugačiji smisao. To je uzvik čuđenja i nevjerice, isto kao i „gle, molim te!“ („ничего себе!“). U žargonu omladine nalazimo i papriku. Za privlačne mladiće se kaže da su „ljute papričice“ (rus. „крутые перцы“).

I grašak ima razna metaforična značenja. „Kao grašak o zid“ kaže se kada netko dugo i bezuspješno pokušava nekoga u nešto uvjeriti. Čovek čijem ponašanju se ljudi smiju naziva se lakrdijaš, a kad neko želi pojačati prezrivu konotaciju, kaže „lakrdijaš od graška“ (rus. „шут гороховый“). A ako je potrebno reći da se nešto dogodilo vrlo davno, kaže se da je to bilo „za vrijeme cara Graška“ (rus. „при царе Горохе“).

Ostati praznih šaka kaže se „ostati na bobu“ (rus. „остаться на бобах“). A „dati za orahe“ znači mnogo izgrditi, iskritizirati. I naravno, kad netko koristi rezultate rada, on zapravo „ubire plodove“.

Želimo vam što više malina i... čuvajte tikvu!

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće