U Zagrebu gostovali ruski umjetnici

Scena iz filma "Rat i Mir" Sergeja Bondarčuka. Izvor: RIA Novosti

Scena iz filma "Rat i Mir" Sergeja Bondarčuka. Izvor: RIA Novosti

Prošli tjedan održani su prvi Zagrebački susreti s brojim gostima iz Rusije.

U četvrtak, 3. srpnja, u Klubu književnika održani su prvi Zagrebački susreti, koji su imali za cilj predstaviti rusku kulturnu djelatnost na području književnosti, filmske, televizijske i dramske umjetnosti i izdavaštva. Susretu nisu nazočili samo gosti iz Rusije, nego i hrvatski kulturni djelatnici koji su znatno doprinijeli uspostavljanju kulturnih veza Hrvatske i Rusije kao što su prevoditelj Fikret Cacan, spisateljica Sanja Pilić i dramatičar Miro Gavran. Manifestacija je organizirana uz podršku hrvatskih i ruskih organizacija: Međunarodnog ceha pisaca, Europskog predstavništva Puškinskog društva, Koordinacijskog Savjeta ruskih sunarodnjaka u Hrvatskoj i Kluba književnika grada Zagreba.

Kako spasiti 250 jezika Rusije?
U Rusiji se govori oko 250 jezika, među kojima je ruski s više od sto milijuna govornika, ali i ketski, na kojemu se sporazumijeva jedva tisuću ljudi. Budućnost ruskog i nekoliko turkijskih jezika je osigurana, dok se ostali suočavaju s ozbiljnim poteškoćama u pokušaju svojeg održavanja.

Susret je otvorio Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika, koji je podsjetio na početak stvaranja rusko-hrvatskih književnih veza u znanstvenim djelima Josipa Badalića i Aleksandra Flakera. Potom je istaknuo da je dijalog ruske i hrvatske kulture prirodna i normalna stvar, jer se „radi o dva izuzetno bliska jezika i kulture koje su se, zbog političkih razloga, udaljile“. U tom smislu, ovi Zagrebački susreti, sad „kad nema više političkih zapreka“, trebaju predstaviti ono bogatstvo ruske kulture koje je, na žalost, ostalo nepoznato hrvatskoj publici.

Mihail Serebro, književnik i predsjednik Međunarodnog ceha pisaca, izrazio je veliku zahvalnost što je Hrvatska ugostila ruske kulturne djelatnike te je naglasio da je „približavanje dvaju naroda jedini logični razvoj odnosa između dviju zemalja“. Na susretu nisu samo prisustvovali ruski književnici, nego i djelatnici iz filmskog i dramskog života Rusije. Tako je Mihail Safronov, glumac koji se još uvijek pridržava ruske izreke „ako možeš ne pisati, ne piši“, predstavio hrvatskoj publici časopis Stil života koji uređuje. Časopis govori o suvremenoj ruskoj kulturi, a namijenjen je sunarodnjacima koji žive izvan Hrvatske. Zanimljivo je da će idući broj časopisa biti posvećen redatelju Andreju Zvjagincevu, dvostrukom dobitniku Zlatnih kolica na ZFF-u i ovogodišnjem posebnom gostu Filmskog festivala u Motovunu. Naime, Zvjagincev će gostovati na Motovunu sa svojim najnovijim filmom Levijatan, koji je ove godine na Filmskom festivalu u Cannesu dobio nagradu za najbolji scenarij. Safronov je istaknuo da je film zabranjen u Rusiji, jer je nedavno stupila na snagu zabrana psovki u filmovima i kazališnim predstavama.

German Sadčenko, ruski kazališni i televizijski redatelj, autor više od 30 filmova, predstavio je dva zanimljiva stvaralačka djela. Dokumentarni film Monolog Patriarha, u kojem moskovski patrijarh govori o svojem životu i pozivu. Radi se o jedinstvenom filmu, budući da Aleksej II. nikad nije davao tako velike intervjue. I radio-predstavu Knez Andrej po romanu-epopeji Rat i mir Lava Tolstoja. Ta predstava je „jedno od najvažnijih djela“ za autora, a u njoj igra i veliki glumac Vasilij Lanovoj, koji je igrao u filmu Rat i mir Sergeja Bondarčuka.

Lev Aljtmark, ruski pisac koji živi u Izraelu i čije knjige nastavljaju tradiciju ruske satirične proze, istaknuo je jednu zanimljivu emigrantsku tvrdnju: „što ruski pisci žive dalje od Rusije, bolje se odnose jedni prema drugima“. Podcrtao je i važnost univerzalnosti književnosti, njezin anacionalni karakter, pa se na ovom Zagrebačkom susretu pisci ne mogu dijeliti na ruske i hrvatske, jer pisca ponajprije definira talent – literarnost u njegovim djelima postoji ili ne postoji.

Taj rusko-hrvatski kulturni dijalog prigodno je zaokružio Fikret Cacan, poznati naš prevoditelj s ruskog, dobitnik mnogobrojnih nagrada, uključujući i od Ministarstva kulture Rusije. Naime, Cacan je ruskim gostima pružio mogućnost da čuju kako ruska klasična književnost zvuči na hrvatskom jeziku, pa je izrecitirao u svojim prijevodima Puškina, Tjutčeva, Mandeljštama, Zabolockog, Šalamova i Brodskog. Tako su naši gosti mogli vidjeti da se u Hrvatskoj, usprkos teškim uvjetima u izdavaštvu i ne dovoljno čestim prijevodima ruskih knjiga, ipak čuva nasljeđe klasične ruske književnosti.

Naposljetku, Božidar Petrač pozvao je da se osnuje Povjerenstvo koje će i u sljedećim godinama raditi na jačanju hrvatsko-ruskih kulturnih veza.