Arktička brza hrana za više ljubavi

Zdrava brza hrana od plodova ekološki čistog ruskog Sjevera. Fotografije: Znanstveni centar za proučavanje Arktika, Jamalo - Nenecki autonomni okrug

Zdrava brza hrana od plodova ekološki čistog ruskog Sjevera. Fotografije: Znanstveni centar za proučavanje Arktika, Jamalo - Nenecki autonomni okrug

Znanstvenici s ruskog Krajnjeg sjevera vrlo na putu su da izrade zdravu zamjenu za brzu i industrijsku hranu koja se prodaje u trgovinama, i od koje sve više ljudi ima zdravstene (i reproduktivne) probleme. Nova brza hrana sastoji se od plodova Sjevera: tost od mahovine i umak od sobovog lišaja. Neke azijske zemlje već su pokazale veliko zanimanje za ovu novinu.

Zdrava brza hrana od plodova ekološki čistog ruskog Sjevera. Fotografije: Znanstveni centar za proučavanje Arktika, Jamalo - Nenecki autonomni okrug

Plodovi Krajnjeg sjevera
Tresetna mahovina i sobov lišaj rasprostranjeni su Kanadi, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj i na Aljasci, tj. u gotovo svim sjevernim zemljama Europe i Amerike. U Rusiji su najplodniji krajevi za skupljanje tresetne mahovine Jamal, Hanti -Mansijski autonomni okrug, granični rajoni Tomske i sjeverni rajoni Omske i Sverdlovske oblasti.

Istraživači iz Znanstvenog centra za proučavanje Arktika osmislili su kako od mahovine i lišaja - konkretno, od tresetne mahovine (Sphagnum ) i sobovog lišaja (Cladonia) - proizvesti prvu arktičku brzu hranu. Znanstvenici sa sjevernog poluotoka Jamal u zapadnom Sibiru ističu da ova hrana obnavlja energiju organizma nakon dugih fizičkih napora. Za razliku od obične brze hrane, ona ne sadrži štetne dodatke, konzervanse, GMO i soju. I čak pomaže u rješavanju demografskog problema.


Nova sjeverna brza hrana sastoji se od jedne porcije prepečenog beskvasnog tosta izrađenog na bazi tresetne mahovine i vrećice s umakom od sobovog lišaja. Jelo treba preliti kipućom vodom i već za tri minute je spremno. Ova brza hrana je vrlo hranjiva i ima ljekovita svojstva. Sobov lišaj je, naime, prirodni antibiotik, a pomaže i u liječenju tuberkuloze, dok se tresetna mahovina koristi pri liječenju bronhijalne astme i mnogih drugih bolesti.

Brza hrana na kraju svijeta

Audio-Fotogalerija: život u tundri: Čukči, lovci na sobove

Od početka se smatralo da bi arktička brza hrana mogla djelomično riješiti problem opskrbe namirnicama na poluotoku. Na Jamalu, čije se ime može prevesti kao „kraj svijeta“, vlada surova arktička klima. Tu žive mali sjeverni narodi: Mansijci, Nenci, Hanti, Seljkupi. Starosjedilačko stanovništvo se počelo hraniti uglavnom proizvodima iz trgovina, što je kod ovih tradicionalnih uzgajivača sobova dovelo do pojave različitih alergija i bolesti sustava probavnog trakta.

„Zašto smo odlučili stvoriti korisne proizvode od tresetne mahovine?“, Objašnjava zamjenik ravnatelja Znanstvenog centra, doktor medicinskih znanosti Andrej Lobanov. „Prije svega nas su, naravno, zanimala ljekovita svojstva ove biljke. Kako prolazi kroz crijeva, tresetna mahovina kao spužva upija toksične tvari i alergene i odstranjuje ih iz organizma.“ Znanstvenici priznaju da, dok su stvarali proizvode od lišaja i mahovine, nisu mogli ni pretpostaviti da bi nekoga izvan Jamala to moglo zanimati. No, pokazalo se da iste probleme s prehranom imaju naprimjer stanovnici megalopolisa u Indiji i Kini.
„Štetna brza hrana izaziva još jedan ogroman problem - demografski“, nastavlja Andrej Lobanov. „Danas se kao dodatak u većini proizvoda brze hrane, bili oni od mesa, tijesta ili slatkiši, koristi soja. Soju su Japanke svojevremeno krišom dodavale muškarcima u hranu kako bi smanjile njihov seksualni apetit. Ovaj proizvod prouzrokuje estrogenizaciju - povećanje količine ženskih spolnih hormona u organizmu. Zato kod muškaraca nakon nekog vremena dolazi do atrofije epitelnog tkiva, koje je neophodno za spermatogenezu, i nastaju ozbiljne endokrine bolesti. Žalosno je što je na ovim proizvodima već odraslo čitava generacija. Ako se ova tendencija ne promijeni, ubrzo će prestati reprodukcija stanovništva. Sve češće srećemo novi tip muškarca, sa ženskim grudima, podbuhlim licem i beživotnim pogledom. Kao i žene s poremećenim menstrualnim ciklusom, kaotičnim emotivnim životom, deformiranom figurom ili otečenim deltoidnim mišićima. Pitanje pronalaženja zamjene za soju je u svakom slučaju neizbježno. Mi smo takav univerzalni dodatak - supstrat napravili od tresetne mahovine.“

Fotogalerija: 12 veličanstvenih ruskih jela koja se poslužuju uz votku

Među inovativnim prehrambenim proizvodima jamalskog znanstvenog centra nije samo brza hrana, nego i bomboni, marmelada na bazi sjevernog jagodičastog voća i mahovine, čokolada od sobovog lišaja, „kruh iz tundre“ (koji se 60% ​​sastoji od tresetne mahovine), pa čak i napitak od plodova crne šikše [Empetrum nigrum L., malo bobičasto voće koje raste na zemlji u područjima tundre tijekom kratkog arktičkog ljeta - prim. prev. i ur.], brezove kore i alkohola koji se dobiva fermentacijom tresetne mahovine. Crna šikša ima stimulativni učinak na organizam. Povećava njegovu sposobnost revitalizacije poslije fizičkih napora, a pri tom ne utječe na povećanje krvnog tlaka.
Po mišljenju znanstvenika, ove proizvode trebaju koristiti ne samo stanovnici tundre, nego i gradski uredski radnici, kako bi smanjili štetne posljedice pretjeranog sjedenja i stresa.

Fotogalerija: zlatna medalja za crnomorsku poslasticu


Može li se zaraditi na arktičkim ekološkim proizvodima?

Pretpostavlja se da je zarada moguća. Njihova proizvodna cijena bi po svoj ​​prilici trebala biti niža nego cijena proizvodnje tradicionalne brze hrane. No o tržišnoj cijeni još je uvijek rano govoriti. Tržište nije proučeno, slični proizvodi u svijetu ne postoje. Međutim, već sada se javlja veliki broj zainteresiranih za metodologiju proizvodnje, čak i iz inozemstva. Za proces dobivanja proizvoda na bazi mahovine najviše je, ma kako to čudno zvučalo, zainteresirana Indokina.

Do kraja 2014. jamalski znanstvenici planiraju započeti skromnu probnu proizvodnju. Tvorci arktičkih ekoloških proizvoda žele da se ključna karika u tehnologiji proizvodnje - supstrat od tresetne mahovine - proizvodi samo na Jamalu. Dok se finalni proizvodi - kruh, marmelada ili bomboni - mogu proizvoditi na bilo kojem mjestu na svijetu, uključujući Kinu ili Indiju, ako za tim bude postojala potreba.