Kako su ruski aristokrati odijevali Parižane

Zlatna jesen ruskih umjetnika Moskva opjevala damske šešire na izložbi CHAPEAU 2013

Povijest ruske „ekspanzije“ na europsko tržište mode počela je s raspadom Ruskog Carstva. U emigraciji su se našli mnogi predstavnici ruske elite. Većina izbjeglica bile su žene s izvanrednim obrazovanjem, prekrasnim manirima, savršenim ukusom te navikama u vlastoručnoj izradi koje su dobile u djetinjstvu. Tako je o njima pisao pariški časopis Ilustrirana Rusija: „U ovaj grad gracilnim korakom ušla je ruska emigrantkinja: nekad su se njezina majka i baka odijelave kod Wortha i Poireta, ta Ruskinja tek što se izvukla iz pakla revolucije i građanskog rata! Ona je ušla u prijestolnicu ženske elegantnosti i pokucala na vrata raskošnog maison de haute couture. Pred njom su se otvorila ogromna vrata te je pokorila sva srca...“ Uzgred, upravo zahvaljujući tim damama manekenstvo je steklo takav prestiž i sjaj koji ga karakterizira i danas. Plemenite i elegantne, prekrasno su govorile nekoliko jezika i mogle su bez poteškoća govoriti o modelima, posebnostima tkanine, kroju ili ukrasima.

No bilo je jako komplicirano zaraditi za život samo revijama, pa su djevojke iskoristile svoje umjetničke sposobnosti. Djevojke se nisu žalile na poteškoće ili nisu bile tužne zbog izgubljenog bogatstva. Kneginje i grofovi doili su krave, bili šoferi u taksijima, ne smatrajući da je to propast njihovog dostojanstva. No najviše uspjeha ostvarili su upravo u modnoj industriji.

Ruska revolucija izazvala je pravi odjek u svijetu mode. Obožavateljice mode u Europi počele su se sa zadovoljstvom oblačati u odjeću ŕ la russe, s karakterističnim kokošnjicima (ženska kapa u obliku visokog dijadema op. red.), krznom i boljarskim ovratnikom. Kolekcije u tom stilu predstavljali su ih početkom 1920-ih i Poiret, i Coco Chanel, i mnogi drugi. Ruske emigrantice, koje su od djetinjstva znale vlastoručno izrađivati, bile su vrlo tražene. Kneginje i grofice počele su aktivno praviti izvezene modne dodatke, bižuteriju, sašivenu tkaninu, odjeću i predmete interijera u slavenskoj estetici.

Ralph Lauren: od bjeloruskog emigranta do vrha modne industrije. Izvor: Getty Images / Fotobank

Aristokratkinje su se uglavnom specijalizirale za vez te su to radile toliko majstorski da su dobivale narudžbe od vodećih modnih kuća.Velika kneginja Marija Pavlovna, koja je osnovala Kuću vezova Kitmir, postigla je najozbiljnije uspjehe te je sklopila ekskluzivni ugovor s kućom Chanel o razradi i pravljenju vezova za njihove kolekcije. Posebno je dirljiva ta činjenica da kneginja ne samo da je radila lavovski dio narudžbi (čak bi zaspala na podu radionice u vlastitoj bundi), nego je i angažirala bivše sugrađanke da bi im materijalno pomogla. Jedan francuski časopis je tad pisao: „Teško je naglasiti hrabrost s kojom su se dame iz visokog ruskog društva, prognane iz domovine, bacile na posao“.

Vlastoručnom izradom nisu se bavile samo vezilje. Bivši belogardejci otvorili su u Parizu radionicu za proizvodnju ženske „umjetničke“ obuće, koja je ubrzo ušla u modu te se čak nosila na međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti 1925. u Grand Palaisu.

Irina Golicina, osnivačica modne kuće Galitzine. Izvor: Getty Images / Fotobank

Ispalo je da su većinu modnih kuća iz tog razdoblja (više od dvadeset) osnovale ruske aristokratkinje. Marija Putjatina osnovala je poduzeće Šapka specijalizirano za šešire, ono je bilo toliko uspješno da se uskoro otvorila njegova podružnica u Londonu. Grofica Orlova-Davidova otvorila je na bulevaru Malesherbesu rusku modnu kuću Mod, koja se bavila „ručnim vezom i kreiranjem šara na vunenoj i svilenoj tkanini“, koje su za svoje kolekcije naručivale pariške modne kuće. Anna Voroncova-Daškova, djevojačko prezime Čavčavadze, osnovala je modnu kuću, koja je odjevala francusku, britansku i nizozemsku elitu kao i novopečene američke milionere.

Više o modi u Rusiji

Posebno mjesto među uspješnim ruskim modnim kućama zauzima IRFE. Što znači aristokratsko porijeklo! Princeza Irina, djevojačko prezime Romanova, bila je nećakinja cara Nikolaja II. i omiljena unuka cara Aleksandra III. Njezin suprug je knez Feliks Jusupov, potomak jedne od najstarijih i najbogatijih obitelji carske Rusije. Svoj sjaj i delikatnost utjelovili su u modelima. O prvoj kolekciji kuće francuski Vogue je pisao: „Ispred vas je kolekcija koja je istovremeno i selekcija, jer ne uključuje ni jedan neuspješni model“. Aristokratstvo marke donio joj je ogromni uspjeh, otvorile su se podružnice u Normandiji, Berlinu i Londonu. Osim toga, kuća IRFE pustila je revolucionarnu liniju parfema. Postojale su četiri kategorije koje su se puštale u ograničenom broju u prodaju: Blonde za plavuše, Brunette za  brinete, Titiane za riđokose i Grey Silver za žene u dobi.

Irina i Feliks Jusupov Izvor: RIA Novosti

Međutim, sedam godina nakon otvorenja, u 1931., modna kuća se zatvorila, ne izdržavši sve veću konkurenciju.  

Tu sudbinu doživjele se u druge modne kuće Pariza. Inteligentni ruski plemići, lišeni svakog osjećaja za trgovinu, stvarali su prekrasne stvari, ali se nisu znali boriti za svoje mjesto pod Suncem. To je prava šteta. Bilo bi zanimljivo gledati kako na revijama Tjedana visoke mode u Parizu nose svoje kolekcije 25 ruskih modnih kuća s gotovo stoljetnom povijesti.  

P. S. U 2006. Oljga Sorokina, Parižanka ruskog porijekla, obnovila je brend IRFE koji je danas predstavljen u više od 20 država svijeta te je već pokazao svoju kolekciju proljeće-ljeto 2014. na Tjednu mode u Parizu.