Ruski jezik kao lingua franca

Izvor: ITAR-TASS

Izvor: ITAR-TASS

U posljednje vrijeme jača zanimanje za ruski jezik u mnogim postsovjetskim državama, znati ga postalo je stvar prestiža. No osim toga mnogi stanovnici tih država smatraju da je ruski jezik njihov rodni jezik.
Deset ruskih riječi koje su ušle u jezike svijeta
Ruski jezik neprestano se obogaćuje zahvaljujući posuđenicama iz drugih jezika. No postoje i primjeri kada ruske riječi bez prijevoda, u svom izvornom obliku, ulaze u svjetske jezike.

Profesor ruskog jezika Dmitrij Larionov završio je školu u Kazahstanu i tamo je upisao podružnicu Moskovskog sveučilišta. „Prvu godinu studirali smo u Astani, glavnom gradu Kazahstana, a potom smo nastavljali studij u Moskvi“. U Larionovljevoj službeničkoj listi nekoliko je muslimanskih religioznih djelatnika, Kazaha koje je podučavao ruskom. „Znali su da je u dvojezičnim uvjetima potrebno znanje ruskog jezika kako za komunikaciju s rusofonim parohijanima, tako i za organiziranje službenih događaja“. 40% kazaških novina i časopisa se izdaje na ruskom, ruski se podučava u školi. A u Sjevernom Kazahstanu čitave regije govore ruski.

Za vrijeme Sovjetskog Saveza za ruski jezik su govorili da je to „jezik međunarodne komunikacije“. I to je zaista tako bilo. Stanovnici narodnih republika, koje su ulazile u sastav SSSR-a, komunicirali su među sobom na ruskom. Negdje su ga znali bolje, kao u Ukrajini, Bjelorusiji ili Kazahstanu, a negdje lošije, kao u Estoniji ili Armeniji. No u školama su ga učili kao obvezatni predmet, za uspješnu karijeru na svesavezničkoj razini trebalo je znati ruski. U 1991. situacija se radikalno izmijenila. Sovjetski Savez se raspao na 15 pojedinačnih država. Odnos prema ruskom se u tim državama značajno razlikuje.

I u Kirgistanu postoje škole i sveučilišta s predavanjima na ruskom. Državni jezik je kirgiški, a ruski ima status službenog jezika. Lilit Dabagjan završila je Filozofski Fakultet na Slavenskom sveučilištu u Biškeku, glavnom gradu države. Predavanja su bila na ruskom jeziku. „U gradu mnogi govore na ruskom“, govori Lilit, „te potom dolazi do onog smiješnog. Jedna moja prijateljica je studirala u kirgiškoj školi, na satu su svi govorili kirgiški, a pod odmorom prelazili su svi na ruski, to je tad u njihovoj sredini bila stvar mode, prestiža...“

Milijun glasova za podršku ruskom jeziku u Europi
Ruski jezik ima zakonsko pravo da se u EU koristi na službenoj razini, uvjereni su aktivisti Europske ruske alijanse. Alijansa okuplja građane EU koji govore ruski. Na njihovu incijativu u zemljama EU bit će organizirano prikupljanje potpisa za podršku ruskom jeziku.

Prepričavajući tu priču, Lilit je dotakla važnu temu – povećanje zanimanja za ruski jezik u postsovjetskim državama. Mnogi znaju da je njihova karijera na ovaj ili onaj način povezana s Rusijom te je zbog toga dobro znanje ruskog zalog uspjeha, baš kao i u sovjetsko vrijeme.

Iako nije tako, naravno, u svim državama. Pribaltičke države – Latvija, Litva i Estonija – ušle su u sastav Europske unije, te je stanovništvo tih država, uključujući i mnoge rusofone stanovnike, orijentirano na Europu. Mnogim ruskim stanovnicima nisu dali državljanstvo u Latviji i Estoniji. U Latviji i Estojini uveli su specijalnu kategoriju – negrađane države. To je uglavnom rusofono stanovništvo, potomci vojnika koje su smatrali okupatorima ili oni koji nisu mogli dati ispit iz latvijskog ili estonskog. U Latviji ima otprilike 287 tisuća takvih ljudi, odnosno oko 15% stanovništva, a u Estoniji 90 tisuća ljudi, to je oko 7% stanovništva države. Ipak, čak s putovnicama „negrađana“ ti ljudi imaju ista prava kao i građani u državama Europske unije.

Ukrajina se nalazi negdje na pola puta između proruskih i baltičkih država. Tamo gotovo polovina stanovništva govori ruski, no donedavno je ruski imao službeni status samo na teritoriju Autonomne Republike Krim. Na sveučilištima predavanja su samo na ukrajinskom jeziku, a u školama ruski uče kao strani jezik. U 2012. prihvaćen je zakon prema kojem se ruskom jeziku dodjeljivao status službenog u onim regijama, gdje rusofono stanovništvo čini više od 10%.

Lingvistika na braniku globalizacije
Dmitrij Petrov, poznati poliglot, prevoditelj, psiholingvist i voditelj, govori o tome zašto treba učiti ruski jezik, kakvim prednostima se nadoknađuju njegove teške strane i kakva je uloga učenja ruskog u dobu jezične globalizacije.

Mladež iz rusofonih regija orijentira se na Rusiju. Nikolaj Fedin iz Harkova sad studira u Moskvi. Prije toga je u Harkovu (ukrajinskom gradu koji je drugi po veličini) završio sveučilište na kojem se predaje na ukrajinskom, no zaželio je nastaviti obrazovanje u Rusiji. „Strancima u Rusiji nije besplatno studiranje“, govori, „dok ruski građani imaju besplatno obrazovanje. No imao sam sreće, imam rođake koji žive u okolici Moskve, pa samo mogao dobiti osobnu kartu i besplatno nastaviti studij“.

Bez obzira na složenosti ruskih zakona koji se tiču emigracije, u Rusiji danas studira oko 30 tisuća građana iz država bivšeg Sovjetskog Saveza. A ako se prati dinamika posljednjih godina, ta brojka i dalje raste.