Još 10 ruskih riječi koje zna cijeli svijet

Mnoge od ruskih riječi koje su u svom izvornom obliku ušle u svjetske jezike označavaju tradicionalna ruska jela i pića. Izvor: flickr.com

Mnoge od ruskih riječi koje su u svom izvornom obliku ušle u svjetske jezike označavaju tradicionalna ruska jela i pića. Izvor: flickr.com

Ruski vjesnik je nedavno svojim čitateljima predstavio 10 ruskih riječi poznatih u cijelom svijetu koje su u svom izvornom obliku ušle u mnoge svjetske jezike. Međutim, ta lista je mnogo duža. Koje su još ruske riječi poznate na svim kontinentima? Upoznajemo vas s još 10 ruskih riječi koje zna čitav svijet.

Babuška

Najstarija žena u porodici s tri generacije; njena glavna uloga je da se brine o unucima. Tipična babuška sjedi u fotelji i plete čarape s naočarima na vrhu nosa. Babuške sjede na klupi ispred kuće i sa susjedama razgovaraju o svemu i svačemu, od globalnih svjetskih problema do novosti iz susjedstva. U hrvatskom jeziku riječju „babuška“ često se pogrešno naziva matrjoška (šuplja drvena lutka u koju su umetnute jedna u drugu iste takve manje lutkice). Na Euroviziji 2012. grupa Buranovske babuške osvojila je drugo mjesto. Zanimljivo je napomenuti da su četiri od ukupno šest članica grupe tada imale preko 70 godina.


Balalajka

Deset ruskih riječi koje su ušle u jezike svijeta
Ruski jezik neprestano se obogaćuje zahvaljujući posuđenicama iz drugih jezika. No postoje i primjeri kada ruske riječi bez prijevoda, u svom izvornom obliku, ulaze u svjetske jezike.

Glazbeni instrument koji po načinu i tehnici sviranja podsjeća na bendžo. Za razliku od bendža koji ima četiri, balalajka ima tri žice. Tijelo balalajke nije okruglo kao kod bendža, već trokutasto i u cjelini izrađeno od drveta. Balalajka je danas jedan od simbola Rusije, iako se prvi put pominje tek u 17. stoljeću. Tijekom 18. i 19. stoljeća balalajka je zaista bila najpopularniji instrument na ruskom selu. Od sredine 20. stoljeća svira se sve rjeđe, pa je danas najčešće susrećemo kao suvenir. Umjesto narodne balalajke, u gradu postaje popularna gitara sa šest žica jer su je svirali kantautori, tvorci takozvane bardovske muzike (Okudžava, Galič, Visocki). Iako ovaj glazbeni pravac u sovjetsko vreme nije doživljavan kao dominantan, izvođači koji su mu pripadali doživjeli su izuzetnu popularnost, a njihove pjesme imale su milijunske naklade zahvaljujući kućnim magnetofonskim snimcima


Blini

Snježna metafizika ruske kuhinje
Iskonsku rusku kuhinju formirale su vrlo duge zime i obilje drva za ogrjev: moglo bi se reći da cijela kuhinja proizilazi iz tradicionalnih „pećki“. Druga važna ideja je kiseljenje. Isprepletene, ove dvije ideje su na svijet donijele šči i kaše.

Tanke lepinjice od rijetkog tjesta pečene u tavi najsličnije su palačinkama. To je jedno od najstarijih tradicionalnih ruskih jela, poznato još iz paganskih vremena. Za pretke današnjih Rusa palačinke su bile simbol sunca i pripremane su kao ritualna, obredna hrana. Palačinke su i danas glavno jelo tijekom proslave Maslenice (drevnog slovenskog paganskog praznika koji je nakon primanja kršćanstva proslavljan tjedan dana uoči početka Velikog posta), a služe se i na dačama. Pošto se brzo peku, u ruskom jeziku se često koristi izreka: „Peći kao palačinke“, što znači: „Brzo napraviti veliku količinu nečega“. Ako ulje u tavi nije dovoljno vrelo, prva palačinka često ne uspije, pa se zato kaže: „Prva palačinka se nikad ne ispeče dobro“ (hrvatski ekvivalent ove poslovice je: „Prvi se mačići u vodu bacaju“). Danas se u razgovornom jeziku riječ „blin“ dosta često čuje, ali ne u svom osnovnom značenju, nego kao eufemizam za psovku.


Boljševik

Sovjetski komunist, član partije u vrijeme jednopartijskog sustava. Ova riječ je nastala na jednom od prvih kongresa Ruske socijal-demokratske radničke partije na kojem je grupa okupljena oko Lenjina dobila većinu glasova prilikom glasanja o jednom od najvažnijih pitanja. Riječ je ušla u široku upotrebu pa su Lenjinove simpatizere počeli nazivati „boljševicima“ („pripadnicima većine“), iako su u mnogim drugim pitanjima bili u manjini.

Evolucija nacionalne kuhinje u carskoj Rusiji
Šči, okroška, boršč, kvas, zbitenj, peljmeni, palačinke, strana jela na ruski način, i ruska na strani... Evolucija nacionalne kuhinje u vrijeme carske Rusije pokazuje puls povijesti i naroda tog vremena. Usput, „Ruski vjesnik“ vas uči kako spremiti okrošku.

Kad je u partiji došlo do podjele na „boljševike“ i „menjševike“ („pripadnike manjine“), u narodu boljševici postaju popularniji, što se donekle možda može objasniti uspješnim imenovanjem: ljude „više“ često asocira na „bolje“. 


Boršč

Čorba od cikle i drugog povrća jedno je od najzastupljenijih predjela u ruskim obiteljima i ruskim restoranima u cijelom svetu. Cvikla daje boršču karakterističan ukus i intenzivnu bordo boju. Pored cikle kao glavnog sastojka, u boršč se obavezno dodaje slatko vrhnje, češnjak i male mekane zemičke (rus. pampuški). Ako želimo biti precizni, boršč vuče porijeklo iz Ukrajine; njegova ruska inačica je šči, čiji je glavni sastojak kupus, a ne cikla.


GULag

Skraćeni naziv za Glavnu upravu logora, osnovanu 1930-ih godina. U logorima sustava GULag su držani i prisiljavani na najteži rad politički osuđenici, počinioci krivičnih djela i ratni zarobljenici iz Drugog svjetskog rata, uključujući i domaće suradnike s okupatorom.

Tajna pravila ruske izbe i zašto Rusi posuđuju mačku
Kako je moguće spavati na peći a ne opeći se? Zašto se nož stavlja u dovratak? Gdje živi kućni duh i kakva je veza kršćanskih i pretkršćanskih vjerovanja? Ruska izba, tradicionalna narodna brvnara, predstavlja svijet za sebe, s vlastitim pravilima i tajnama.

Zahvaljujući knjigama (prije svega knjizi Arhipelag GULag) ruskog pisca i nobelovca Aleksandra Solženjicina koji je 1974. protjeran iz SSSR-a, riječ „gulag“ je postala poznata u cijelom svijetu. 


Izba

Tradicionalna drvena seoska kuća. Izba je građena od drveta, samo pomoću sjekire. Okrugla debla slagana su jedno na drugo bez upotrebe čavala. Izbu je najčešće činila samo jedna prostorija. Peć je stajala kraj ulaza, a u uglu dijagonalno od peći (rus. krasnyj ugol) stajale su ikone. Ispod ikona su bili stol i klupa, a duž zidova su postavljane klupe koje su služile za spavanje i nisu se mogle pomjerati. Ovako oskudan interijer ruski seljaci su opravdavali poslovicom: „Nije izba lijepa zbog ukrasa, nego zbog kolača“. Poslovica „Iznositi smeće iz izbe“ do danas znači: „Razglašavati obiteljske svađe i skandale“. U 20. stoljeću izba je bila simbol zaostalosti, a danas vrlo često služi kao model za uređenje interijera restorana, kafića i barova u etno-stilu.


Nomenklatura

SSSR, KPSS, KGB: političke skraćenice Rusije
U ruskom su, kao i u drugim jezicima, odavno popularne skraćenice, abrevijature. One su se posebno često upotrebljavale u ideološkoj sferi. Kad se govori o političkom ustrojstvu države, skraćenice se ne mogu zaobići.

U SSSR-u tako je nazivan sloj najviših činovnika koji su bili privilegirana, vladajuća klasa. Članovi nomenklature mogli su postati samo oni koji su imali „dobro“ porijeklo (iz radničkih ili seljačkih obitelji). Najprije je trebalo napraviti karijeru u Komsomolu (Savez komunističke omladine) i postati član Komunističke partije. Oni koji su dospjeli u nomenklaturu po pravilu se nisu vraćali na niže položaje.


Samovar

Metalna posuda za zagrevanje vode za pripremu čaja. Samovar se ložio ugljem ili šišarkama. Iako je danas jedan od ruskih simbola, samovar je u Rusiju donesen iz Zapadne Evrope tek u 18. stoljeću. Najbolji ruski samovari proizvodili su se u Tuli, pa otud i poslovica „Nitko u Tulu sa svojim samovarom ne ide“. Ranije se samovar neizostavno nalazio na svakoj ruskoj trpezi. Sada je jedan od omiljenih suvenira. Zamijenili su ga čajnik, najčešće električni, i električna verzija lonca u kojem se stalno grije voda, „poter“.


Car

Sudbine ubojica posljednjeg ruskog cara
U noći s 16. na 17. srpanj ubijena je carska obitelj Romanov u Ekaterinburgu. Ruski vjesnik prati daljnje sudbine njihovih krvnika u sovjetskom vremenu.

Titula ruskog monarha je skraćenica od latinske reči caeser, a prvi ju je ponio Ivan Grozni 1547. Dinastija Romanovih nalazila se na ruskom prijestolju od 1613. do 1917; prvi car iz obitelji Romanovih bio je Mihail Fjodorovič. Posljednji ruski car bio je Nikolaj II. koji je 1917. abdicirao i prijestolje ustupio mlađem bratu Mihailu, ali je i on odmah zatim abdicirao. Dakle, prvi i posljednji ruski car iz dinastije Romanovih nosili su isto ime - Mihail. Zanimljivo je napomenuti da je prvi i posljednji predsjednik SSSR-a isto bio Mihail (Gorbačov), koji je na tu dužnost izabran u proljeće 1990, a podnio je ostavku 1991.