SSSR, KPSS, KGB: političke skraćenice Rusije

Odmah nakon revolucije 1917. Rusija je prestala biti Rusija te se počela nazivati skraćenicom RSFSR, što se dešifrira kao Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika. Međutim, ruska emigracija nije priznavala taj naziv te je ironično nazvala novu Rusiju Sovdepija (od Sovjeti deputata – tako su se nazivali glavni organi u RSFSR-u). Nakon konačne uspostave Sovjetske vlasti na Kavkazu i u Srednjoj Aziji priključeno je RSFRS-u još nekoliko republika, pa se krajem 1924. država počela nazivati SSSR – Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika – taj naziv postojao je do kraja 1991., kad se SSSR raspao na 15 neovisnih država.

Rusija si je pritom vratila povijesni naziv. Međutim, i skraćenica RF (Ruska Federacija) smatra se pravno ravnopravnim nazivom. A na ostacima SSSR-a s vremena na vrijeme nastaju novi pokušaji zajednica koji se također nazivaju skraćenicama: recimo, ZND (Zajednica neovisnih država) ili EurAsEC  (Euroazijska ekonomska zajednica).

Neke međunarodne skraćenice dolaze u ruski jezik bez prijevoda, jednostavno u transliteriranom obliku: vojni blok NATO na ruskom se zove isto tako – NATO, a radiostanica BBC – Bi-bi-si (rus.  Би-би-си), a nipošto ne BRK – od Britanska radiofonska korporacija. Zanimljivo je da skraćenica BBC u ruskom jeziku također postoji i označava (ako se pročita na ćirilici) Vojno-zračne snage (rus. Voenno-Vozdušnye Sily).

Više iz ove rubrike:

Djevojčica, gerla, tjolka, putana – ruski žargon za riječ „žena“ Kad djevojčica naraste, postaje djevojka. Kad izgubi nevinost, postaje žena. Kad rodi, postaje majka. U ruskom jeziku te riječi dobivaju novi smisao koji nije uvijek pristojan.

Buhlo, alkaš, pollitra: ruski rječnik alkohola Vjerojatno u ruskom jeziku ima najviše sinonima za riječ „popiti“. „Gucnuti“, „cugnuti“, „potegnuti“, „strusiti“ – svi ti, a također i mnogi drugi glagoli, označavaju ruski proces konzumiranja alkohola.

Promjene u ruskom jeziku i životu: „nestali“ sovjetski pojmovi U suvremenoj Rusiji redovi kupaca s punim kolicima stoje sve do blagajni u velikim supermarketima. U tom pogledu suvremena Rusija ne razlikuje se od drugih država. A u sovjetsko vrijeme red je bio posebna pojava koja se opisivala istim takvim posebnim riječima.

Skraćenicama se po tradiciji označavaju i političke stranke. U SSSR-u postojala je jedinstvena politička partija koja se nazivala KPSS (Komunistička partija Sovjetskog Saveza). Ipak do početka pedesetih godina nosila je drugi naziv: VKP – Svesavezna komunistička partija (rus. Vsesojuznaja Kommunističeskaja Partija).

Prva „alternativna“ stranka za vrijeme perestrojke postala je LDPR (Liberalno-demokratska partija Rusije), a jedna od tadašnjih opozicijskih stranaka zvala se skraćenicom PARNAS (od Partija narodne slobode), što je zapravo igra riječi s dvosmislenim značenjem.

U 1917. bila je osnovana Sveruska izvanredna komisija za borbu s kontrarevolucijom, spekulacijom i sabotažom (rus. Vserossijskaja Črezvyčajnaja Komissija po bor'be s kontrrevoljuciej, spekuljaciej i sabotažem), koja se počela nazivati VČK, a njezine radnike nazivali su čekistima. Potom su tu represivnu instituciju više puta preimenovali: postojao je NKVD – Narodni komesarijat unutarnjih poslova (rus. Narodnyj Kommisariat Vnutrennih Del), MGB – Ministarstvo državne sigurnosti (rus. Ministerstvo Gosudarstvennoj Bezopasnosti), te KGB – Komitet državne sigurnosti (rus. Komitet Gosudarstvennoj Bezopasnosti. U suvremenoj Rusiji tu funkciju ispunjava FSB (Federalna služba sigurnosti), no zanimljivo je da radnike te službe i dalje zovu „čekistima“, bez obzira što je prošlo gotovo sto godina.   

U sedamdesetim godinama, nakon objavljivanja knjige Aleksandra Solženjicina Arhipelag Gulag, u čitavom svijetu postala je poznata skraćenica koja je stajala umjesto tri riječi: Glavna uprava logora (u skladu s tim u službenom nazivu te organizacije samo tri prva slova pišu se velikim: GULag). Još jedna skraćenica koja se pojavila u sovjetsko vrijeme i povezana je s logorima je „zeka“ : tako su nazivali zatvorenike koji su služili kaznu. A Glavna uprava protuobavještajne službe, koja je radila tijekom Drugog svjetskog rata, nazivala se skraćenicom: SMERŠ – od  „Smrt špijunima!“. 

U suvremenoj Rusiji skraćenica GB izgubila je onu zastrašujuće represivnu nijansu koju je imala u sovjetsko vrijeme: danas je RGB službeni naziv Ruske državne biblioteke koja se nalazi pored Kremlja. Zanimljivo je da je ta ista stanica moskovskog metroa sadržala svoj prvobitni naziv iz 30-ih godina: Biblioteka V. I. Lenjin.

A s nazivom druge stanice podzemne željeznice dogodila se jedna apsurdna metamorfora. Još je 1939. na sjeveru Moskve otvorena Svesavezna poljoprivredna izložba koja je dobila skraćeni naziv VSHV. Krajem 50-ih godina tamo je izgrađena linija metroa, a njezinu su stanicu nazvali upravo tako – VSHV. Uskoro je izložba preimenovana u VDNH (Izložba dostignuća narodnog gospodarstva), a potom i stanica. Nakon raspada SSSR-a izložba je prestala ispunjavati ideološku obvezu te je postala samo trgovački kompleks koji je dobio novi naziv VVC (Sveruski izložbeni centar). Ipak stanicu metroa nisu preimenovali, ona se pretvorila u toponim, odnosno u naziv moskovske čevrti: prema tome, mora se najprije doći na VDNH da bi se došlo u Sveruski izložbeni centar.