Deset ruskih riječi koje su ušle u jezike svijeta

Trojka

Troprežna kola pojavila su se sredinom 18. stoljeća, kada su ruskoj pošti zatrebale lake zaprege za daleke i obično loše ceste (postoji popularna izreka „U Rusiji imamo dvije nevolje - budale i ceste“). Do početka 20. stoljeća vožnja trojkama bila je najčešći način prijevoza i najpopularniji oblik zabave (posebno vožnja saonicama zimi). S trojkom su povezani pojmovi prostranstva i slobode, njoj su posvećene brojne pjesme i romanse, a najupečatljiviji opis dao je Nikolaj Gogolj u poemi Mrtve duše, opisavši Rusiju kao trojku: „Zar i ti nisi takva, Rusijo, juriš kao hitra nenadmašna trojka? [... ] Rusijo, kuda juriš? Odgovori mi. Nema odgovora.“

Votka

Votka i njezine tajne Votka je najpopularniji dio ruske tradicionalne trpeze, a poznata je u cijelom svijetu. Sami stanovnici Rusije su strastveni ljubitelji votke, ali i njezini strastveni mrzitelji. „Ruski vjesnik“ vas uči kako izabrati pravu votku te na koji način i s čime ju pravilno piti.

Tradicionalno rusko alkoholno piće nastalo je u 15. stoljeću, kada su Slaveni naučili pripremati tzv. hljebno vino. Znanstveno zasnovana tehnologija proizvodnje votke razvijena je krajem 19. stoljeća uz sudjelovanje velikog ruskog znanstvenika Dmitrija Mendeljejeva, koji je, kako se smatra, utvrdio da je idealan postotak alkohola u piću 40 %. SSSR je 1982. stekao prednost u proizvodnji votke i isključivo pravo da je na svjetskom tržištu reklamira pod sloganom: „Samo votka iz Rusije je prava ruska votka“. Danas se na bocama votke nalaze upozorenja: „Neumjerena konzumacija alkohola šteti vašem zdravlju“, iako narodna mudrost tvrdi drugačije: „Votka u malim dozama je korisna u svim količinama“.

Pogrom 

Riječ je izvedena od glagola „gromit“ (što znači „uništavati, rušiti“) i označava masovne nasilne akcije usmjerene protiv neke grupe stanovništva. Za pogrom su karakteristični fizički napadi i rušenje kuća, poslovnih objekata i vjerskih institucija. Posebno su poznati pogromi Židova u Rusiji u 19. i početkom 20. stoljeća. Upravo nakon tih događaja ova riječ ušla je u većinu europskih jezika.

Matrjoške 

Šuplja drvena lutka, u kojoj se nalaze iste takve sve manje lutkice, umetnute jedna u drugu. Naziv potječe od deminutivnog oblika narodskog ženskog imena Matrjona. Zanimljivo je da je prototip za matrjoške bila japanska igračka na sklapanje, koja je u Rusiju došla krajem 19. stoljeća. Matrjoške se obično sastoje od 3 do 24 lutke. U posljednje vrijeme kao ruski suvenir posebno su tražene matrjoške s likovima ruskih političara: u Putinu se nalazi Jeljcin, u njemu Gorbačov, zatim Brežnjev, Hruščov, Staljin i minijaturni Lenjin.

Kolhoz 

Riječ „kolhoz“ skraćeni je oblik sintagme „kollektivnoe hozjajstvo“ (kolektivno gospodarstvo) i označava udruženu organizaciju seljaka na temelju društvenih sredstava proizvodnje i kolektivnog rada. Prvi kolhozi nastali su još 1918., a u razdoblju od 1919. do 1932. u SSSR-u je provedena totalna prinudna kolektivizacija. Za većinu seljaka ona je imala krajnje negativne posljedice i kolhoz se kao oblik gospodarstva uglavnom pokazao neučinkovitim. Danas se riječ „kolhoz“ u ruskom jeziku koristi kako bi se s omalovažavanjem opisala organizacija s upravom koja (unatoč velikom broju rukovodilaca) loše funkcionira.

Dača

Dača ili kamo ljeti Rusi nestaju? Od pretprošlog stoljeća Rusi su se spašavali od ljetne gradske sparine na dačama (ljetnikovac, vikendica op. red.), predgradskim kućama kamo je odlazila čitava obitelj na nekoliko mjeseci, a samo se otac obitelji morao, jadničak jedan, tandrkati na poštanskim kolima u grad na posao. Otad se u Rusiji promijenilo sve, no Rusi i dalje ljeto provode na svojim dačama.

Kuća izvan grada za ljetni odmor gradskih stanovnika. Naziv potječe od glagola „dati“ („dača“ je ono što je dano); nekada je ruska i sovjetska vlast ovakve kuće „davala“ predstavnicima privilegiranih staleža, državnim činovnicima, umjetnicima i znanstvenicima. Od 1950-ih i 1960-ih i obični građani stekli su mogućnost da izgrade dače. S tim ciljem osnivana su građevinska udruženja za izgradnju dača. Danas daču više nitko ne „daje“. Možete je sagraditi ili kupiti, ali naziv je ostao isti.

Sputnjik 

Do sredine 20. stoljeća ova riječ je najčešće korištena u značenju „suputnik“, „čovjek koji putuje zajedno s nekim“. Međutim, kada je 4. listopada 1957. u SSSR-u lansiran prvi umjetni „sputnjik“, tj. satelit Zemlje, ova riječ se počela koristiti prvenstveno u značenju „nebesko tijelo koje se kreće oko planeta“ i upravo u ovom značenju ušla je u različite svjetske jezike. Lansiranje satelita označilo je početak svemirske epohe, a u političkom pogledu utjecalo je na to da svijet na nov način počne doživljavati Rusiju, koja je do tada smatrana tehnološki nerazvijenom zemljom. 

Perestrojka 

Period reformi i političkih promjena koji je započeo u SSSR-u dolaskom na vlast Mihaila Gorbačova 1985. i završio raspadom SSSR-a 1991. Do 1985. ova riječ nije imala političke konotacije i odnosila se na renovaciju ili transformaciju građevina. U zemlju je perestrojka donijela širenje sloboda, oživljavanje građanske aktivnosti, uvođenje tržišnih elemenata u ekonomiju, a u području vanjske politike prekid sukoba i početak suradnje sa Zapadom.

Kalašnjikov

Kalašnjikov se pred smrt pokajao za AK-47 Izumitelj legendarnog automata napisao je pokajničko pismo patrijarhu u kojem se žalio na duševnu bol zbog toga što je njegov izum ubijao.

Automatska puška, koja se smatra najboljim modelom streljačkog oružja na svijetu (službenog naziva „AK-47“). Obično se naziva po imenu svog konstruktora, Mihaila Kalašnjikova, koji ju je osmislio još početkom Drugog svjetskog rata (kada mu je bilo nešto više od 20 godina). Prvi model AK nastao je 1947. Automat je 1949. postao dio naoružanja sovjetske vojske, a zatim i drugih zemalja svijeta. Mihail Kalašnjikov je preminuo u prosincu 2013. u 95. godini života.

Glasnost 

Termin koji označava politiku maksimalne transparentnosti u djelatnosti državnih ustanova i slobode informiranja. Glasnost je osnovna komponenta politike perestrojke i sastoji u slabljenju cenzure i ukidanju brojnih informacijskih ograničenja koja su postojala u sovjetskom društvu. Riječ potječe od staroruskog oblika riječi „golos“ („glas“) i doslovno označava mogućnost da se govori glasno i otvoreno.