Novogodišnji „Orašar“ - kako ga rade najveći majstori moskovskih scena

Čajkovski je s baletom „Orašar“ unio dinamiku i razvoj likova i glazbenih tema, označivši time veliki iskorak prema glazbi dvadesetog stoljeća. Izvor: photas.ru

Čajkovski je s baletom „Orašar“ unio dinamiku i razvoj likova i glazbenih tema, označivši time veliki iskorak prema glazbi dvadesetog stoljeća. Izvor: photas.ru

„Ruski vjesnik“ vam predstavlja pet kazališta u Moskvi u kojima možete vidjeti različite postave arhetipske ruske novogodišnje predstave, baleta „Orašar“, koji je Čajkovski napisao prema bajci njemačkog pisca E.T.A. Hoffmana. Mistične hofmanovske vizije i revolucionarna glazba Čajkovskog već više od 100 godina inspiracija su kazališnim umjetnicima i publici svih uzrasta.

Orašar“ (rus. Ščelkunčik“) klasično je djelo baletne umjetnosti koje neprekidno i hipnotički privlači pažnju gledatelja svih uzrasta već više od 100 godina. Krajem 19. stoljeća direktor carskih kazališta knez Vsevoložski poželio je stvoriti prekrasnu, raskošnu, bajkovitu predstavu kao središnji događaj sezone. Tako je Čajkovski dobio narudžbu za glazbu za Orašara“. Balet je napisan na temelju motiva bajke neobičnog njemačkog pisca E. T. A. Hoffmana (1776.-1822.) Orašar i kralj miševa“.

Razvoj likova - iskorak u 20. stoljeće

Djelo P. I. Čajkovskog publika je dočekala s oduševljenjem. No neki suvremenici su smatrali da nova glazba nije adekvatna za balet. To nije neobično, jer je glazba Orašara“ složenija nego u drugim baletnim djelima Čajkovskog. Stoga se Čajkovski s razlogom smatra reformatorom baletne glazbe, koji je u nju unio dinamiku i razvoj likova i glazbenih tema, označivši time veliki iskorak prema glazbi dvadesetog stoljeća.

Na Badnjak majstor Drosselmayer je djeci pripremio čudesne božićne poklone - lutke na navijanje, a za djevojčicu Mariju, kojoj je i krsni kum, napravio je neobičnu krckalicu za orahe, lutku Orašara. Tijekom noći Orašar oživljava i pretvara se u prekrasnog princa. On se smjelo suprotstavlja napadu miševa. U dvoboju do kojeg dolazi Orašar pobjeđuje kralja miševa i zajedno s Marijom kreće na bajkovito putovanje. U čarobnom dvorcu slatkiša Vila Šećera objavljuje početak proslave. Marija i Orašar oduševljeno prate predstavu upriličenu u njihovu čast. Proslava završava i Marija i Orašar napuštaju bajkovitu zemlju. A ujutro se ona budi s lutkom Orašarom u rukama... Premijera baletaOrašar“, za koji je scenarij napisao Marius Petipa, održana je u prosincu 1892. u teatru Mariinski“ u Sankt-Peterburgu. Od tada je ovaj balet na scenama cijelog svijeta izveden nebrojeno mnogo puta, i u klasičnim, i u raznim modernim interpretacijama.


Orašar“ hipnotički privlači pažnju gledatelja svih dobi već više od 100 godina.Izvor: ITAR-TASS

Pet uprizorenja mističnih hofmanovskih vizija koje čine nezaobilaznu rusku proslavu Nove godine:

28., 29., 30. i 31. prosinca

Teatarski trg 1

Državni akademski Boljšoj teatar

U libretu Jurija Grigoroviča korišteni su motivi iz originalnog scenarija Mariusa Petipe. Grigorovič je bajku ispunio hofmanovskim misticizmom i tajanstvenošću. U ovoj verziji nema umiljatosti. To nije balet o blaženom carstvu slatkiša, gdje po drveću vise bomboni, orasi i slatkiši od marcipana, nego o fantastičnim Drosselmayerovim posjedima gdje uvijek caruju predivni prinčevi i uvijek pobjeđuje dobro, ali gdje su i kraljevi miševa sa svojom vojskom također besmrtni.

29., 30. i 31. prosinca

Ulica Boljšaja Dmitrovka 17

Teatar Stanislavskog i Nemirovič-Dančenka

U ovom teatru može se vidjeti postava po libretu Mariusa Petipe, onako kako je izgledala na premijeri baleta u prosincu 1892. u peterburškom Mariinskom“. Koreograf je Vasilij Vainonen (1934.). Vainonenova postava ovog baleta jedna je od najpoznatijih na svijetu. Njegov Orašar“ je u potpunosti tradicionalan, iako se temelji na klasičnoj baletnoj tehnici koja u vrijeme Čajkovskog nije korištena. Publika je osobito zavoljela Ples pahulja“, koji je postao jednim od zaštitnih znakova ovog baleta.

Grafikon:
Pet remek-djela Petra Čajkovskog

Državni teatar filmskog glumca
Povarska ulica 33 

U Državnom teatru filmskog glumca, koji u prosincu ove godine obilježava 70 godina svog nastanka u vihoru Drugog svjetskog rata (1943.), možete vidjeti premijernu postavu glazbene bajke za djecu - Orašar i kralj miševa“. Redatelj i scenarist je zaslužni umjetnik Rusije Anatolij Jabarov. Predstava je osmišljena tako da je mogu pratiti i djeca najmlađeg uzrasta. I djeca i odrasli bez daha će se uživljavati u doživljaje junaka slavnog njemačkog pisca u novoj scenskoj interpretaciji ove bajke.

30. i 31. prosinca

Prospekt Vernadskogo 5

Dječji glazbeni teatar Natalija Sac“

Nikolaj Ciskaridze, svjetska baletna zvijezda, debitirao je u ulozi redatelja na sceni Dječjeg glazbenog kazališta Natalija Sac“, prikazavši svoju verziju velikog baleta Petra Iljiča Čajkovskog. On je za dječju publiku izabrao koreografiju u redakciji Vasilija Vainonena kao najdirljiviju i najnježniju. Scenograf Ernst Heidebrecht iz Njemačke, domovine priče o Orašaru, stvorio je čudesan svijet hofmanovske bajke u kojem se stapaju starinski njemački stil i čarobnost zemlje snova.

27. i 28. prosinca

Karetni rjad 3/2, park „Ermitaž“

Teatar Nova opera „Evgenij Kolobov“

Autori libreta i režije verzije Orašara“ u Novoj operi, teatru u vrtovima Ermitaža“, su Natalija Kasatkina i Vladimir Vasiljov iz moskovskog Teatra klasičnog baleta. U koreografiji su postavljene inscenacije Vasilija Vainonena od prije 60 godina koje su već postale klasika: ples lutaka u drugom činu, pahulje i valcer cvijeća, kao i finalni duet glavnih junaka. Ovaj pravi obiteljski spektakl, prema najavi teatra, omogućit će gledateljima svakog uzrasta da osjete i spoznaju važnost vlastitih snova.