Crna ikona ruske avangarde

„Crni kvadrat" je na prvoj izložbi bio izložen u desnom kutu od ulaza u prostoriju, tamo gdje po ruskoj tradiciji u kući stoje ikone. Izvor: Jurij Somov / RIA „Novosti"

„Crni kvadrat" je na prvoj izložbi bio izložen u desnom kutu od ulaza u prostoriju, tamo gdje po ruskoj tradiciji u kući stoje ikone. Izvor: Jurij Somov / RIA „Novosti"

Slika „Crni kvadrat“ Kazimira Maljeviča jedna je od najpoznatijih umjetničkih revolucija koje su ruski umjetnici donijeli u svjetsku umjetnost i svakako najprepoznatljiviji simbol ruske avangarde. Svojom maksimalnom lakoničnošću ova slika već 100 godina izaziva brojne sporove, pretpostavke i komentare.

Puni naziv slike je „Crni suprematistički kvadrat“. Maljevič je sliku osmislio prije sto godina (1913.), a naslikao ju je 1915., u jeku Prvog svjetskog rata. U početku „Kvadrat“ nije imao nikakvo simboličko značenje, nego je trebao riješiti isključivo pitanja koja se tiču same biti likovne umjetnosti. No, kao što često biva s programskim djelima, ova slika postala je povod za brojne interpretacije i skeptične komentare: „I to mi je neki slikar! Kvadrat mogu naslikati i ja". Ustvari, naslikati „Kvadrat“ nije nimalo lako. Treba znati mnogo toga o boji, kompoziciji i umjetničkim proporcijama.

Maljevič je govorio i pisao da samo suprematizam „može izraziti bit mističnih osjećaja" i da „samo on potpuno može parirati smrti i pobijediti je". Izvor: RIA „Novosti"

Počnimo od toga da „Kvadrat“ uopće nije kvadrat. Nijedna njegova stranica nije paralelna s okvirom slike. Zanimljivo je i to da je Maljevič radeći ovu sliku miješao različite boje među kojima nije bila i crna. Ako se kvadrat pažljivo pogleda, može se zapaziti da je boja ispucala od vremena, pa se stječe dojam da po kvadratu trči bivol postrance okrenut gledatelju.

Prema nekim svjedočenjima, Maljevič je „Crni kvadrat“ naslikao slučajno, uoči velike futurističke izložbe. Slike Kazimira Maljeviča i njegovih kolega futurista trebale su biti izložene u ogromnoj dvorani. Saznavši to, svi su se dali na posao da što prije naslikaju slike koje su nedostajale. Maljeviču slika nije išla od ruke pa je jednostavno prebojao platno i pojavio se kvadrat.

Maljevič je sam tvrdio da je „Crni kvadrat“ naslikao u stanju mističnog transa pod utjecajem „kozmičke svijesti“, pa je ovoj slici pridavao poseban značaj. „Crni kvadrat“ je bio izložen u desnom kutu od ulaza u prostoriju, tamo gdje po ruskoj tradiciji u kući stoje ikone. Takav smisao slike odmah je primijetio likovni kritičar i slikar Aleksandar Benoit koji je napisao: „Bez sumnje, to je ikona koju su gospoda futuristi postavili umjesto Majke Božje.“


Ostali kvadrati

Što je suprematizam?

Suprematizam je pravac u apstraktnom slikarstvu koji se pojavio 1910-ih. Osnivač ovog likovnog pravca je Kazimir Maljevič. Suprematizam predstavlja kombinaciju raznobojnih površina jednostavnih geometrijskih oblika (krug, kvadrat, trokut, linija) koji formiraju asimetrične kompozicije. Suprematistički pristup umjetnosti bio je vrlo zastupljen u izradi plakata i afiša, ali i u arhitekturi, dizajnu i scenografiji.

Osim crnog, Maljevič je naslikao i „crveni“ i „bijeli“ kvadrat, kao i još nekoliko „crnih kvadrata“. Drugi kvadrat slikar je naslikao 1923. za Venecijanski bijenale. Novi kvadrat se od prvog razlikovao po veličini. Treći kvadrat Maljevič je naslikao za izložbu u Tretjakovskoj galeriji 1929. Pričalo se da je ovaj kvadrat naslikao na molbu direktora galerije koji nije želio izložiti „ispucali“ original. Na drugom i trećem kvadratu nema ispucale boje nalik na crtež. Umjetnik je najvjerojatnije prelakirao platno kako bi spriječio pucanje boje. Znatno kasnije 1993., ispostavilo se da je postojala i četvrta varijanta „Crnog kvadrata“. Tu sliku je nepoznati građanin donio u ekspozituru jedne banke u Samari kao jamstvo za kredit. Tako je slika postala vlasništvo banke, a nakon njezinog gašenja ostala je u glavnom aktivu za podmirenje kreditora. Kako slika ne bi bila iznijeta iz Rusije, Vlada RF je zabranila javnu aukciju. Četvrti „Crni kvadrat“ prodan je za milijun dolara ruskom biznismenu Vladimiru Potanjinu koji je zatim sliku predao sanktpeterburškom „Ermitažu“.


Maljevič nije bio jedini slikar kvadrata

Naslikati „Kvadrat" nije nimalo lako. Treba znati mnogo toga o boji, kompoziciji i umjetničkoj proporciji.

Mnogi slikari su prije Maljeviča eksperimentirali s kvadratima i crnom bojom. Još 1617. engleski liječnik, astrolog i filozof Robert Fludd naslikao je sliku „Velika tama“. Francuski slikar Bertall je 1843. naslikao šaljivu sliku „Pogled na La Hogue (noćni efekt)“. Na slici je mračno i gotovo se ništa ne vidi. Veliki Gustave Doré je crnim kvadratom ilustrirao „mračna stoljeća" ruske povijesti. Spomenimo još jednu tamnu sliku Paula Bilhaulda pod nazivom „Noćna tuča crnaca u podrumu“. Vrijedna je spomena i slika francuskog novinara i pisca Alphonsea Allaisa „Sukob crnaca u špilji u kasnoj noći“ naslikana 1893. Slika predstavlja crni horizontalni pravokutnik.


Spomenik na platnu

Ruska kultura u svjetskom kontekstu
Od avangarde do psihodelične umjetnosti, od Labuđeg jezera do muzika boja (Skrjabinova teorija po kojoj svakom tonalitetu odgovara određena boja op. red.), od velike ruske književnosti do televizije i konstruktivističke arhitekture.

Priča o „Crnom kvadratu“ nastavila se i poslije Maljevičeve smrti, kao što obično biva s velikim djelima. Prema slikarevoj želji, na Maljevičevom sprovodu organizirana je akcija „suprematističkih obreda“, tijekom koje je „Crni kvadrat“ ponovno korišten kao ikona. Crni kvadrat bio je naslikan na Maljevičevom kovčegu, a njegova reprodukcija postavljena je i na pogrebna kola.

Maljevič je sahranjen u Podmoskovlju, ali je tijekom Prvog svjetskog rata točno mjesto palo u zaborav. Grupa entuzijasta je 1988. na lokaciji gdje se pretpostavljalo da se nalazi slikarev grob postavila bijelu kocku na kojoj je naslikan kvadrat, svojevrsni spomenik opisan u Maljevičevoj oporuci. Krajem 2000-ih utvrđeno je točno mjesto na kome je slikar sahranjen, ali se ispostavilo da je ta parcela otkupljena i predviđena za izgradnju. Na mjestu Maljevičevog groba sazidana je zgrada. Tako je „Crni kvadrat“ ostao jedini spomenik svom autoru. Maljevič je govorio i pisao da samo suprematizam „može izraziti bit mističnih osjećaja" i da „samo on potpuno može parirati smrti i pobijediti je“.