Velike i malene jelke za Novu godinu

Izvor: RIA „Novosti“ / Ramil Sitdikov

Izvor: RIA „Novosti“ / Ramil Sitdikov

Ruska nova godina i ruski Božić nisu mogući bez jelke. Jelke stoje u kućama i stanovima, na trgovima i trgovačkim centrima. Postoje žive i umjetne, o njima postoje posebni pravilnici, čak zakoni.
Nova godina i Božić u carskom Peterburgu
Nova godina je u Rusiji postala glavni praznik tek u sovjetsko doba. Početkom 20. stoljeća je u Ruskom Carstvu, uz sve specifičnosti tadašnjeg društva, obilježavano nekoliko praznika na kraju stare i početku nove godine.

Naravno, glavna državna jelka postavlja se na Sabornom trgu Moskovskog Kremlja. Svake godine u šumskim gospodarstvima u Podmoskovlju održava se natječaj za najbolju jelku. Ona mora odgovarati zahtjevima kao što su visina te imati pravilnu krošnju. Visina glavne jelke obično je oko 35 metara, a dob nije manje od sto godina. Taj proces sječe „jelke broj jedan“ uvijek je praćen čitavim ritualom s novogodišnjim pjesmama i plesovima, a dozvolu za sječu daje osobno Djed Mraz. Na mjestu sječe okuplja se lokalno stanovništvo. Potom ogromno drvo odvoze na kamionu u pratnji policijskih vozila. 

Ali daleko od toga da će žive jelke biti u svim gradovima. Za razliku od Moskve i St. Peterburga, glavni trgovi malenih gradova najčešće su ukrašeni umjetnim jelkama. Zapravo, radi se o zelenim stošcima koji se sastoje od željezne rame, plastičnih grančica i ukrasa. U toj zamjeni živog na neživo glavnu ulogu igraju ekonomski razlozi. Takva jelka se može koristiti mnogo godina. Sljedeći čimbenik su ekolozi koji na svake načine oštro osuđuju vlasti za postavljanje živih jela i propagiraju poliuretanske konstrukcije. 

To misle i obični ljudi koji si kupuju jelku za kuću ili ured. Među Rusima je jako rasprostranjeno mišljenje da su bazari na kojima se jelke kupuju nešto loše poput sječa šuma u Amazoni. Prodavači žive crnogorice govore, pak, da trgovina novogodišnjim jelkama ne nanosi ekologiji nikakvu štetu. Pa uzgoj jelka je ista takva industrija kao i uzgoj cvijeća. Na ruskom tržištu uglavnom su predstavljene jelke iz ruskih, danskih i nizozemskih rasadnika. Ruske jelke puno su jeftinije od europskih, ali se po izgledu ne mogu mjeriti.

Najljepše i najskuplje su danske jelke. Tu veliko značenje igra mnogodišnje iskustvo danskih stručnjaka te posebna blaga klima te države. Jelka raste tri-četiri mjeseca u rasadniku prije nego što je odsjeku i odvezu u Rusiju. Posječena danska jelka čuva vanjski izgled budućih mjesec i pol dana. Dakle, nakon što kupiš jelku u Moskvi, možeš biti uvjeren da ćeš je imati „svježu“ još oko mjesec dana, jer isporuka iz Danske ne traje više od dva tjedna. 

„Posljednji trend su jelke u zemljanim loncima. To je najpravilniji način isporuke jelke od rasadnika do kupca. Čitav korijenov sustav je na mjestu, a jelka u stanu i dalje raste u istoj onoj zemlji kao i u Danskoj. A ljeti se može zasaditi u otvorenu zemlju i ona će se odlično aklimatizirati“, govori Timofej Dudčik, menadžer kompanije „Elki-igolki“, koja se bavi uvozom i veleprodajom novogodišnjih jelki. „Ako ne uspijemo prodati određenu količinu jelki u loncima za novogodišnje praznike, onda ih možemo smjestiti u posebne hladnjake. Tamo će sasvim normalno dočekati sljedeću sezonu, što ne možeš pouzdano reći za posječeno drveće“.   

Svatko za sebe bira kakvu će jelku, živu ili umjetnu, odabrati za sebe. No ako se plastično drveće može kupiti već sada, onda će se žive jelke pojaviti na ulicama tek u drugoj polovini prosinca.