Ruska „buđonovka" i modni eklekticizam Revolucije

Kape „buđonovke" i dalje su modni hit u Rusiji. Izvor: ITAR-TASS

Kape „buđonovke" i dalje su modni hit u Rusiji. Izvor: ITAR-TASS

Ruska revolucija 1917. nije donijela sa sobom samo najtemeljnije društvene reforme u povijesti, nego i svojevrsnu revoluciju u odijevanju, s vlastitom logikom i modnom tradicijom koja je iz nje proistekla, zasnovanom na preplitanju raznih modnih stilova. Što se nosilo u Rusiji nakon pada carske vlasti i tijekom rasplamsavanja građanskog rata? To je bio spoj nespojivog, pomalo neobičan, ali na svoj ​​način privlačan i originalan.

Jedni su žustro koračali u komunizam, dok su drugi žalili za prošlim vremenima. No, i jedni i drugi bili su lišeni starog načina života, a novi se još nije bio ustalio.

Vojnici Radničko-seljačke Crvene armije (RKKA), koja je formirana u veljači 1918. izgledali su vrlo šaroliko i raznoliko. Pod crvenu zastavu svatko je stao u onome u čemu se našao, u onome u čemu ga je rat i zatekao.


S ruskih ulica tijekom Revolucije. Izvor: ITAR-TASS

Nova vlast nije imala ni sredstava ni mogućnosti osigurati vojnicima pravu uniformu, pa su crvenoarmejci nosili običnu civilnu odjeću s jednom crvenom trakom na rukavu, ili pak odjeću crvene boje.

Sovjetska moda 1920-ih: kožne jakne, geometrijski uzorci
Uobičajeno se misli da u Rusiji nakon revolucije nije bilo do mode. Najžešći teror, glad, rat – tko bi u takvim prilikama mogao misliti na modu. Ma kako god to neobično zvučalo, dvadesete godine 20. st. bile su jedno od najprogresivnijih razdoblja mode u sovjetskoj povijesti.

Nalazimo svjedočenja suvremenika: Prošla je u doslovnom smislu 'grupa crvenih konjanika' - odjevenih u crveno od glave do pete, s visokim bijelim gamašnama - izgledali su prije kao nekakvi 'crveni Indijanci' nego kao crvenoarmejci."

Jedna jedinica nije imala ni dva čovjeka isto odjevena. Jedan je nosio šinjel, kozačku šubaru (rus. papaha), crvene jahačke hlače i imao je nagan" (revolver) za pojasom, dok je drugi bio u iznošenoj kožnoj jakni, mornarskoj bluzi, mornarskim tamnoplavim hlačama na zvono" i mornarskoj kapi s pokidanim trakama na glavi.

Određene jedinice Crvene armije dobile su uniformu carske vojske iz zaplijenjenih skladišta, tako da im je konjica bila odjevena isto kao i carska husarska pukovnija. Jednom se desilo i to da su ih suborci pomiješali s bijelima" i nisu ih pustili da uđu u grad.

Bjelogardejci su također često podsjećali prije na članove nekakve razbojničke družine nego na pripadnike carske vojske. Imućni seljaci, koje komunisti naročito nisu podnosili, bili su odjeveni u jednostavne seljačke košulje, široke hlače, valjenke i kožuhe. A crvenoarmejci su nastavili nositi carske uniforme. Zbog nedostatka materijala oznake činova morali su ucrtavati direktno na vojničke kapute.


Odred Crvene armije bez dva isto odjevena čovjeka". Izvor: Viktor Bulla

Nova vlast je dobro znala da je armiji, kao uostalom i cijeloj zemlji, potreban nekakav simbol, neka vrsta zaštitnog znaka. Tako je 1918. organiziran natječaj kako bi definirali jedinstven izgled državne armije i mornarice. Crvena armija tada je dobila uniformu koja je u međuvremenu postala legendarna: platnene kape bogatirke" (buđonovke") - skrojene po ugledu na šljemove ruskih vitezova (rus. bogatir - vitez, junak), košulje i duge vojničke kapute (šinjele) s klapnima džepova poput streleckih kaftana (kaputa od čohe) iz vremena prije Petra Velikog.


Ženska jedinica Crvene armije (1918). Izvor: RIA „Novosti“

Međutim, neki povjesničari navode i drugu verziju prema kojoj je Crvena armija jednostavno zauzela vojna skladišta u kojima su bile nove uniforme, izrađene prema nacrtima poznatih slikara Viktora Vaznjecova i Konstantina Korovina. Prema toj verziji, uniforme su bile sašivene još prije Oktobarske revolucije. Ovi argumenti imaju smisla jer se Vaznjecov zaista trudio prenijeti izgled ruskih vitezova na svoje slike, pa i na patriotske plakate u vrijeme Prvog svjetskog rata.

Najranija paradna uniforma Radničko-seljačke Crvene armije iz 1918. i dvije kape „buđonovke". Ove kape po obliku podsjećaju na šljemove starih ruskih vitezova. Fotografija iz slobodnih izvora.

Bilo kako bilo – je li uniforma nastala na natječaju 1918. ili na temelju starije ideje - najprije ju je dobila Prva konjička armija RKKA Semjona Buđonija, zbog čega je kapa sa zašiljenim vrhom i dobila ime po njemu.

Umjesto dvoglavog orla na buđonovkama" su bili našiveni znakovi raspoznavanja za različite rodove vojske - petokrake zvijezde raznih boja (tamnoplava kod konjice, svijetloplava za zrakoplovstvo, narančasta za artiljeriju itd.). Tako je armija dobila ujednačen i vrlo sređen izgled, a buđonovka" je postala njezin simbol.

Model kape je toliko originalan da čak i danas neki kombiniraju buđonovku" s tenisicama, kapuljačama i trapericama - da li zbog patriotizma, nostalgije, ili u znak protesta protiv potrošačkog društva, svejedno, no ona je i danas tu.