Kupus, limuni, babe – riječ „novac“ i njezini sinonimi u ruskom jeziku

U sovjetsko vrijeme najčešće su se upotrebljavale riječi „kupus“ (rus. kapusta) i „bašli“ (ne postoji hrvatski doslovni prijevod op. red.). Analogija s kupusom je jasna: u svežnju novčanica može se vidjeti nešto što je slično glavici kupusa. A „bašli“, prema mišljenju lingvista, dolazi od hebrejskog „bišul“, što znači „kuhati“. Prihod od posredničkog posla u ruskom slengu se kaže „masno“ (rus. „navar“), doslovno „ono što nastaje na površini tekućine prilikom kuhanja“. (U staroj anegdoti biznismen kupuje jaja za jednu rublju, kuha i prodaje ih također za jednu rublju, a potom odgovara kakvu korist ima od toga: „Navar!“).  

No i „kupus“, i „bašli“ istisnula je iz jezika riječ „babki“ (rus. babe). Teško je reći odakle su se pojavile „babe“. Postoji verzija da su se još u XVIII. st. tako nazivale novčanice s likom Ekaterine II. Ipak, otad se nisu pojavljivale novčanice s ženskim likovima.

Kad je početkom 90-ih dopušteno ruskim građanima imati stranu valutu (prije toga je to bilo krivično djelo), u jezik su počele prodirati nove riječi. U slengu za dolar pobijedila je prije svega boja novčanica: dolari se zovu „zelembaći“ (od engleske riječi „green“) ili „zelenilo“ (rus. „zelenj“). Međutim, zaživjela je i engleska riječ u slengu za novac: „baksi“ (od engleske riječi: „bucks“ – u hrv. „pare“). Zanimljivo je da ta riječ ima prva tri slova azerbajdžanskog glavnog grada Bakua. Dakle, ta riječ bi mogla označavati i „bakuški rublji“, doslovce „rublji iz grada Bakua“.  

Za stranu valutu pojavila se službena skraćenica SKV: „Slobodno konvertibilna valuta“. Do tog vremena bilo je nemoguće slobodno promijeniti rublje za drugu valutu.

U razdoblju velike inflacije početkom 90-ih trgovine nisu stavljale cijene u rubljima, koji su sve više gubili vrijednost, nego u dolarima: no budući da dolar na području Rusije nije mogao biti službeno sredstvo plaćanja, na cjeniku je stajala cijena u „u. e.“ („uvjetnim jedinicama“), a pored nje pisali su aktualnu vrijednost „uvjetne jedinice“, koja se obično podudarala s trenutnom vrijednošću dolara. Postojala je i ironična varijanta dešifriranja skraćenice „u. je.“: dakle, ne kao „uvjetne jedinice“ nego kao „ubijeni rakuni“ (rus. „ubitye enoty“). Tad se u govor vratila riječ za milijun: „limun“. Ona je bila zaboravljena od 20-ih godina i vremena velikih inflacija.

Ako u 90-im milijun nije bio tako krupna svota novca, onda je nakon denominacije i stabilizacije rubalj ponovno povratio simbolički značaj. Ruska varijanta popularnog televizijskog showa „Oh, Lucky Man!“ naziva se „Tko želi biti milijunaš?“. Pritom maksimalni dobitak iznosi ne jedan nego tri milijuna rubalja, što je u dolarima 100 000, odnosno deset puta manje od pravog milijuna i otprilike dva puta manje od vrijednosti najjeftinijeg stana u Moskvi.

Promjene u ruskom jeziku i životu: „nestali“ sovjetski pojmovi U suvremenoj Rusiji redovi kupaca s punim kolicima stoje sve do blagajni u velikim supermarketima. U tom pogledu suvremena Rusija ne razlikuje se od drugih država. A u sovjetsko vrijeme red je bio posebna pojava koja se opisivala istim takvim posebnim riječima.

Od drugih engleskih posuđenica možemo spomenuti „price“ (hrv. cijena) i „cash“ (hrv. gotovina). Još su 70-ih ruski hipiji novac nazivali „prajs“, a riječ „keš“ postala je danas termin koji je popularan među brokerima. Međutim, ona zvuči pomalo snobistički i u profesionalnoj upotrebi češće se čuje ruska riječ „nal“ (skraćenica od „naličnye“ (hrv. gotovina, doslovno značenje: „koji su na raspolaganju“), dok se negotovina naziva „beznal“).

I nesumnjivo vrijedi spomenuti vječnu riječ „mani“ (od eng. „money“), koja se već odavno udomaćila u ruskom jeziku. Postala je popularna još u 70-im godinama, zahvaljujući pjesmama grupe „ABBA“, „Pink Floyd“ i Lize Minelli (u filmu „Kabare“). A u današnjoj Rusiji tu je tradiciju nastavio solist grupe „Lenjingrad“ Sergej Šnurov, koji je rimovao „mani“ i „na karmane“ (hrv. „u džepu“): 

„Dobro je kad u džepu
Ima money, money.
Kad imaš baba, tad je sve u redu
Idemo, dakle, ponovno piti, ponovno piti...“