Nove knjižare: manji izbor, više smisla

Samo nekoliko kvadratnih metara prostora, zanimljiva koncepcija i mnoštvo kulturnih događaja - takve su knjižare novog tipa. To više nije obična trgovina, nego komunikacijski prostor koji je ujedno i klub, i prostor za javna predavanja, i mjesto za susrete. U takvoj knjižari najvažnija je atmosfera, kao i izbor naslova, koji odražavaju afinitete samog vlasnika. Često se na ovakvim mjestima ne prodaju bestseleri, nego knjige koje nisu toliko unosne, ali imaju veću estetsku ili znanstvenu vrijednost. Mnoge takve knjižare surađuju s malim izdavačkim kućama, čija se izdanja ne mogu pronaći u velikim trgovačkim mrežama.

Ovakva mjesta su prije desetak godina bila omiljena za boemski svijet i visokoobrazovane stručnjake, ali građani koji se ne ubrajaju ni u jednu od te dvije kategorije u sve većem broju redovno posjećuju ove knjižare.

Kao primjer ostalima poslužile su kultne moskovske knjižare „Projekt OGI" (1999.-2012.) i ​​„Falanster" (otvorena 2002. i još uvijek radi). Njihov utjecaj je primjetan i u knjižarama novog vala. One uvijek nešto posude od drugih kultnih knjižara: ili prostorno rješenje, ili koncepciju, ili čak članove njihovih ekipa.

Moskva: orijentacija na nove usluge

Osnivanje male, ali zapažene gradske mreže knjižara „Magic Bookroom" (knjižare „Dodo", „Jabberwocky", „Dodo - ZIL" i ​​„Omnibus", dodospace.ru), osnovane 2009., nedvosmisleno upućuje na djela Lewisa Carrolla.

"Mi smo željeli, a po mom mišljenju u tome smo i uspjeli, napraviti neformalni knjižarski prostor, svojevrsni kulturni čvor gdje se može govoriti o svemu onome o čemu nam govore knjige: o znanosti, umjetnosti, stvaralačkim profesijama i ostalom", kaže za Ruski vjesnik Šaši Martinova, suosnivačica mreže i poznata moskovska izdavačica.

„Magic Bookroom" s velikim entuzijazmom realizira svoju sklonost prema igri: pored susreta s autorima, predavanja i obuke, ovdje se organiziraju i „dodo - igre" po motivima Carollovih bajki, kao i seanse „storytellinga".

Zanimljive usluge nudi minijaturna knjižara „Hodasevič" (otvorena 2012. xodacevich.ru). Posjetitelj ovdje može naći antikvarna izdanja, može kopati po kutijama s vrlo jeftinim ili besplatnim knjigama, pa čak i koristi knjižaru kao biblioteku: članske karte na dva mjeseca, pola godine i godinu dana omogućuju da se bilo koja knjiga uzme na deset dana za svega 250 rubalja (43 kn) mjesečno.

Posjetioci koriste minijaturnu knjižaru „Hodasevič" kao biblioteku gdje članske karte na dva mjeseca, pola godine i godinu dana stoje svega 43 kn mjesečno. Izvor: Ivan Mitin, Live Journal

„Ako nova knjiga u prosjeku stoji 400 rubalja (70 kn), a u mjesec dana lako možete pročitati pet knjiga, onda se to očito isplati", smatra vlasnik knjižare Stas Gajvoronski. U trgovini također postoji usluga „knjižarskog detektiva" - on može pronaći i najrjeđa izdanja koja postoje na tržištu. Gajvoronski kaže da ako je zaista teško naći neku knjigu onda ta usluga stoji 1000-1500 rubalja (175-269 kn).

Ako se sklonost igri spoji s potragom za knjigama, pa se uz to doda i simpatičan bar, dobije se knjižara - klub „Hiperion" (hyperionbook.ru). Ona je zbratimljena s ruskim kulturnim centrom Gorod u Münchenu. U ovoj školskoj godini „Giperion" i Gorod planiraju pokrenuti novi zajednički projekt na području obrazovnog turizma.

Sankt-Peterburg: atmosfera prije svega

Prva knjižara novog tipa u Sankt-Peterburgu je „Red riječi" (wordorder.ru), otvorena u siječnju 2010. Na njezinim policama ima mnogo kvalitetne dokumentarne književnosti (non-fiction), a na programu su predavanja i filmske projekcije. Među poznatim gostima su pisci, redatelji i profesionalci iz raznih drugih područja.

U knjižari „Svi su slobodni" vlada atmosfera „Peterburške kućne biblioteke", kako kažu osnivači. Izvor: Press Photo

Nova knjižara „Svi su slobodni" (vse-svobodny.com) otvorena je 2011. u dvorištu pored Dvorskog trga. U njoj vlada atmosfera „Peterburške kućne biblioteke", kako to mjesto opisuju njegovi osnivači Artem Faustov i Ljubov Beljacka. „Nas je nadahnulo iskustvo knjižare 'Falanstera'", kaže Faustov za Ruski vjesnik. „Imali smo nekoliko sličnih principa: prvo, da nam knjige moraju biti jeftine, drugo, ne prodajemo knjige 'za domaćice', treće, da nam specijalnost bude literatura društveno-humanističke orijentacije, jer nam je to blisko, i četvrto, da budemo neovisni. „Dodatna pogodnost je prodavaonica starih ploča i prostorija za čaj.

Faustov i Beljacka su 2013. otvorili i drugu knjižaru pod nazivom „Mi" (my-bookstore.org), u bivšem Domu vojne knjige, nekada jednoj od najstarijih knjižara Sankt-Peterburga. Po Faustovljevim riječima, "ona je u većoj mjeri mainstream, tamo je naglasak stavljen na znanstvenopopularnu i dječju literaturu".

„Dom vojne knjige" nije se mogao prilagoditi novom vremenu, pa je svoj ​​prostor stavio na raspolaganje novim projektima, no zato se knjižara „Pretplatna izdanja" 2012. preporodila kao feniks. I ona je svojedobno pripadala sovjetskoj prodajnoj mreži, a sada je to jedan od najzanimljivijih prostora za prodaju knjiga u Sankt-Peterburgu.

„U potpunosti smo uredili interijer i utrostručili smo ponudu", kaže suvlasnik Mihail Ivanov. „Orijentirali smo se na literaturu za intelektualce i djecu, sada imamo i knjige na stranim jezicima, vrijedna izdanja iz područja umjetnosti, dizajna i mode. „U knjižari postoji kafić, a atmosferu dopunjuje tiha glazba sa starih ploča, koje kupci sami mogu puštati.

Knjižara „Pretplatna izdanja" sada je jedno od najzanimljivijih mjesta u Sankt-Peterburgu. Izvor: Press Photo

Nedavno je knjižara „Pretplatna izdanja" pokrenula jednu elegantnu akciju. Naime, peterburški visoki dužnosnici u knjižari dobivaju na poklon knjige iz oblasti urbanizma i biznisa. „Želimo skrenuti njihovu pažnju na najnovija kretanja", komentira Ivanov tu inicijativu.

Točke koje svjetlucaju na karti

Naravno, ima još mnogo izvanrednih projekata. U Moskvi su to, na primjer, „Čitalka", „Dućan knjiga za djecu" i "Ciolkovski", a u Peterburgu „Vlastite knjige" i Books & More.

Tužno je što se mnoge knjižare brzo zatvaraju, jer je teško izdržati konkurenciju velikih trgovačkih mreža. Ipak, kako smatra Šaši Martinova, „nadamo se da će male neovisne knjižare i dalje postojati na ruskom govornom području upravo u formatu jedinstvenih komunikacijskih prostora".