„Evonaj bejbička televižn karaulil“

Prvi stalni stanovnici Niniljčika bili su ruski kolonisti koji su se 1847. preselili s otoka Codiak (Aleutski arhipelag). Na slici: današnji američki Niniljčik, s pravoslavnom crkvom Preobraženja Gospodnjeg. Izvor: Alamy / LegionMedia

Prvi stalni stanovnici Niniljčika bili su ruski kolonisti koji su se 1847. preselili s otoka Codiak (Aleutski arhipelag). Na slici: današnji američki Niniljčik, s pravoslavnom crkvom Preobraženja Gospodnjeg. Izvor: Alamy / LegionMedia

Ovo nije govor iz nekog znanstveno-fantastičnog filma nego - ruski jezik. Konkretno, najneobičniji dijalekt ruskog jezika, kojim se govori u selu Niniljčik na Aljasci. Ovo malo mjesto krije vrlo poseban dio ruskog jezičnog bogatstva: upoznajte zvuk ruskog iz vremena Ruske Amerike, začinjenog izolacijom i susretom s lokalnim jezicima.

Još iz vremena Ruske Amerike (18. stoljeće) na Aljasci još uvijek postoje naselja u kojima se oduvijek govorilo ruskim jezikom. Ovaj ruski je, međutim, tijekom stoljeća izolacije dobio neobične osobine i razvio se se neobičan način. Lingvisti se danas sve više bave opisivanjem i očuvanjem ovih dijalekata, koji, kako tvrdi Mira Bergelson - lingvistica s MGU Lomonosov o čijem je radu Ruski vjesnik već pisao - predstavljaju „jezične dragulje“ i „vrlo poseban dio“ bogatstva ruskog jezika. Bergelson kaže da znanost ne poznaje nijedan drugi slučaj gdje je ruski jezik opstao kao „materinji jezik velikog broja ljudi na takvoj udaljenosti i toliko dugo“.

Više od 70% riječi niniljčičkog dijalekta su ruske riječi koje su se održale u gotovo izvornom obliku i značenju.

Dijalekt ruskog jezika iz sela Niniljčik na Aljasci po mnogo čemu je poseban. U fonetici je za njega karakteristična zamjena usneno-zubnog glasa [v] usnenim [w]. Tako nešto nije karakteristično ni za ruski jezik, u kojem postoji samo glas [v], ni za engleski, gdje postoje i [v] i [w]. Moguće je da je do ove promjene u niniljčičkom dijalektu došlo pod utjecajem eskimskih ili aleutskih jezika.

U nekim slučajevima izgubljena je distinkcija suglasnika po tvrdoći i mekoći. Mnogi suglasnici koji se nalaze ispred [e] su uvijek tvrdi, a ispred [i] su uvijek meki. Na primjer, suglasnici „r“, „v“ i „s“ ispred [e] u riječima „речка“ („rečka“, rus. rječica), „вечир“ („večir“, rus. večer) i „сена“ („sena“, rus. sijeno) su tvrdi, dok su „r“, „m“ i „z“ ispred [i] meki u riječima „риба“ („riba“, rus. riba) „мишонак“ („mišonok“, rus. miš), „пузир“ („puzir“, rus. mjehur). S druge strane, dentalni eksplozivni suglasnici su i ispred [e] meki, kao i ispred [i], na primjer: „ден“ („den'“, rus. dan), „адишка“ („adiška“, rus. zadihanost).

Ovaj dijalekt je 100 godina bio pod utjecajem jezika aljaških meleza i u tom periodu je u njemu potpuno izgubljen srednji rod, a ženski je znatno reduciran. Na primjer, ovdašnji stanovnici kažu: „Мой дочь пришел“ („Moj doč prišol“, doslovno: Moj kći je došao), ili: „Евонай мать весь ночь television караулил“ („Evonaj mat ves noč television karaulil“, doslovno: Njegov majka je cijelu noć stražario televizor).

Aljaska čuva najneobičniji ruski jezik
Još od vremena Ruske Amerike (18. stoljeće) na Aljasci su se sačuvala naselja u kojima su oduvijek govorili ruski jeziku. Nakon prodaje ovog teritorija neka od tih sela dugo su bila u potpunoj izolaciji. Zato su potomci prvih naseljenika do danas očuvali najneobičniji dijalekt ruskog jezika na svijetu, pravi filološki dragulj: ruski iz 18. stoljeća s unikatnim osobinama nastalim zbog izoliranog razvoja i male govorne zajednice. Ruski vjesnik predstavlja intervju s Mirom Bergelson, profesoricom MGU „Lomonosov", koja istražuje i zapisuje ove aljaske dijalekte.

Više od 70% riječi niniljčičkog dijalekta su ruske riječi koje su se zadržale u gotovo izvornom obliku i značenju: „агорот“ („agorot“, vrt), „бутилка“ („butilka“, boca), „бабачка“ („babačka“, leptir), „чотка“ („čotka“, teta), „остраф“ („ostraf“, otok), „мишок“ („mišok“, mišić), „скаска“ („skaska“, bajka). Neke ruske riječi su promijenile značenje: „шайка“ („šajka“, je postala noćna posuda umjesto vjedro), „десна“ („desna“, vilica umjesto desni), „башка“ („baška“, lubanja umjesto glava), „крупа“ („krupa“, riža umjesto krupica).

Postoje riječi koje su izmijenile oblik i sada se izgovaraju kao da ih izvrću mala djeca: „калишок“ („kališok“) umjesto „кошелёк“ („košelok“, rus. novčanik), „вомарак“ („vomorok“) umjesto „обморок“ („obmorok“, rus. nesvjestica), „мужиканиц“ („mužikanic“) umjesto „музыкант“ („muzikant“, rus. muzičar). Razvoj jezika potvrđuje prisutnost novih izraza s figurativnim značenjem: „дедушка камар“ („deduška komar“, rus. reg. veliki komarac, doslovno: djed komarac), „марской чайка“ („marskoj čajka“, rus. reg. raža, doslovno: „morski galeb“, jer maše perajama kao ptica).

Zanimljive su posuđenice iz engleskog jezika: „инвилоп“ („invilop“, kuverta), „рабабутси“ („rababutsi“, gumene čizme, od „rubber boots“), „газник“ („gaznik“, kanistar za benzin), „бейбичка“ („bejbička“, dijete). Nekoliko riječi dolazi iz jezika aljaških domorodaca: „казна“ („kazna“, ris), „тайши“ („tajši“, sušena riba), „укудик“ („ukudik“, bumbar), „нюник“ („njunik“, zamorac). Riječ „мамай“ („mamaj“) označava vrstu jestive školjke, a „мамайник“ („mamajnik“ je lopatica kojom se te školjke otkopavaju za vrijeme oseke.