Lingvistika na braniku globalizacije

Dmitrij Petrov: Često se događa da ruski jezik zanima čovjeka koji nikad nije bio u našoj zemlji. Izvor: PhotoXPress

Dmitrij Petrov: Često se događa da ruski jezik zanima čovjeka koji nikad nije bio u našoj zemlji. Izvor: PhotoXPress

Dmitrij Petrov, poznati poliglot, prevoditelj, psiholingvist i voditelj, govori o tome zašto treba učiti ruski jezik, kakvim prednostima se nadoknađuju njegove teške strane i kakva je uloga učenja ruskog u dobu jezične globalizacije.

G. Petrov, recite nam kakvu ulogu ima psihologija u usvajanju novog jezika?

Učenje jezika je i psihologija i matematika. U jeziku je matematika skup osnovnih algoritama, a psihologija - ukidanje barijera, osjećaj ugode, slobode i zadovoljstva. Mnogi koji uče jezik imaju paničan strah da slučajno ne naprave grešku. Ta smetnja je često veća od objektivnih poteškoća vezanih za usvajanje nove informacije.

Šta može biti motivacija za učenje ruskog jezika?

Između ćudi i logike: nekoliko zanimljivih činjenica o ruskom jeziku
Pravila ruskog jezika su složena i mnogobrojna. Osim toga, postoji jako puno iznimaka koje ne podliježu tim pravilima. Ponekad se čak ni profesionalni lingvisti ne mogu složiti oko toga kako je pravilno upotrebljavati neku pojedinu riječ. A kako je tek onda običnom čovjeku? S druge strane, kad bi se jezik samo rukovodio za logikom, vjerojatno ga ne bi bilo tako zanimljivo proučavati...

Imam iskustvo u predavanju ruskog jezika strancima – diplomatima i poslovnim ljudima iz raznih zemalja. Njihova motivacija je jasna: ruski jezik im je potreban zbog posla. To su ljudi za koje su karijera i posao nešto najvažnije u životu, a u Rusiji su dobili mogućnost da se razvijaju u tom pravcu. Međutim, često se događa da ruski jezik zanima čovjeka koji nikad nije bio u našoj zemlji. U tom slučaju se najčešće radi o zanimanju za rusku kulturu, i tek kroz prizmu kulture rađa se zanimanje za jezik.

Inače, mnoge strance ugodno iznenađuje aktivan i dosta pristupačan kulturni život u Rusiji. Oni brzo saznaju da u ovoj zemlji postoji mnogo zanimljivih mjesta uz moskovski Kremlj i peterburški Ermitaž, i s pravom se čude zašto Rusija nije dovoljno aktivna u razvoju turizma na svojem području.

U inozemstvu odavno postoji stereotip da je ruski jezik nevjerovatno težak za učenje. Dijelite li to mišljenje?

Svaki jezik ima svoje prednosti i svoje bogatstvo. To treba imati u vidu onaj koji ga uči. Točno je da ruski jezik ima sustav sklonidbe, ali zato nema određene i neodređene članove. Ima sustav sprezanja, ali nema toliko vremenskih oblika kao, recimo, engleski. Rusko pismo je ćirilično, ali se zato pravopis razlikuje od izgovora daleko manje nego u pojedinim europskim jezicima. Drugim riječima, svaka poteškoća podrazumijeva i neku prednost, i to je ono od čega treba početi!

Postoje li nekakve metode kojim bi se se olakšalo učenje ruskog jezika?

Vrlo je važno da se jezik uči u etapama. Potrebno je najprije utvrditi osnovnu razinu. Ne mogu se stranim studentima od samog početka objašnjavati participske konstrukcije koje se i inače u razgovornom jeziku odavno ne koriste. Drugim riječima, nije važno što još niste počeli čitati Dostojevskog na ruskom. To nije ništa loše. Dostojevskog ne čitaju ni svi Rusi, kao što ni svi Englezi ne čitaju Shakespearea.

Ima li učenje ruskog jezika neki praktični smisao? Svi znamo da se sad na engleskom može komunicirati s raznim ljudima, pa i s građanima Rusije.

Uvjeren sam da će zanimanje za ruski biti u porastu. Za to postoje objektivni razlozi. Rusija nije velika samo u geografskom smislu. S druge strane, engleski je univerzalno sredstvo komunikacije i kao takav će se svakako nastaviti pojednostavljivati – to je velika cijena koju plaća, zbog toga što je postao jezik globalizacije u ekonomiji i kulturi.