„Vijesti iz klasične ruske književnosti”: U Rusiji sve brojnije kampanje za popularizaciju čitanja

Kliknite sliku da vidite interaktivni grafikon. Izvor: Natalija Mihajlenko

„Ekolozi upozoravaju: građevinski poduzetnici ugrožavaju opstanak drevne šume”, „Na zabavi gost pucao na svog suparnika”, „Supruga visokog državnog dužnosnika izvršila samoubojstvo nakon svađe s ljubavnikom”, „Radnik komunalnog poduzeća u stvari brutalni 'lovac na pse lutalice'” ... Ovi i drugi zvučni naslovi potresli su ruski Internet 2. rujna, na Dan znanja, kada se ruski učenici i studenti nakon ljetnih praznika vraćaju u svoje učionice.

U tekstovima „vijesti” skriveni su sižei djela ruske klasične književnosti, kao što su „Višnjik” Antona Čehova, „Evgenij Onjegin” Aleksandra Puškina, „Ana Karenjina” Lava Tolstoja, „Mumu” Ivana Turgenjeva. Uostalom, čitatelji koji sami nisu prepoznali o kojim se djelima radi, nisu ostavljeni u neznanju. Naslovi su ih preko linka vodili na posebno kreiran portal gdje ih je tekst vijesti upućivao na tekst odgovarajućeg književnog remek djela, nudeći im mogućnost da ga besplatno pročitaju ili „downloadiraju” u elektroničkom obliku.

„Ovome smo skrenuli pažnju korisnika Interneta, posjetitelja informativnih portala, da se svi sižei na koje nailazimo u suvremenim pregledima najnovijih vijesti na ovaj ili onaj način već nalaze u ruskoj književnosti”, prokomentirao je za RBTH Jurij Pulja, načelnik uprave za izdavaštvo i štamparstvo Federalne agencije za tisak i masovne komunikacije („Rospečat”). Ova državna agencija je, naime, zajedno s Ruskim savezom izdavača i reklamnom agencijom SLAVA pokrenula kampanju za popularizaciju čitanja. Glavni cilj kampanje je skrenuti pozornost na rusku klasičnu književnost, koja je za mnoge Ruse postala samo dio nastavnih programa.

„Radi se o simpatičnoj, zanimljivoj i prije svega korisnoj akciji”, smatra Jurij Pulja. „Ljudi barem drugog rujna čitaju ove vijesti, komentiraju ih na društvenim mrežama i razgovor o književnosti se vodi na nekoliko razina. Osim toga, tako potičemo kreativnost - zahvaljujući akciji neko će možda poželjeti naći svoje književno djelo i na temelju njegovog sižea osmisli vijest. Medijska pažnja dovest će do toga da će se netko zapitati - a što se to nalazi u tim knjigama kad svi govore o njima?”

Kampanje za popularizaciju književnosti odgovor su na uznemirujuću krizu kulture čitanja, koju iz godine u godinu utvrđuju ruski sociolozi. U ljeto 2013. Fond „Javno mnijenje” objavio je podatke prema kojima 44% ispitanika obuhvaćenih anketom tijekom godinu dana nije pročitalo nijednu knjigu. Jednako zabrinjavajući su i podaci dobiveni od tvrtke „TNS Rusija” za istraživanje tržišta, javnog mnijenja i medija, koji ukazuju da stanovnici Rusije medijske sadržaje prate u prosjeku oko 8 sati dnevno, dok za čitanje knjiga utroše samo 1,8% tog vremena, tj. oko 9 minuta dnevno.

Nije ni čudo što se u takvoj situaciji posebna pažnja poklanja popularizaciji čitanja, pa i na državnoj razini. Nacionalni program za podršku i razvoj čitanja usvojen je 2006. U sklopu ovog programa, osim spomenute akcije realizirani su i drugi zanimljivi projekti. Na primjer, u sklopu prošlogodišnjeg projekta „Bavi se čitanjem” namijenjenog tinejdžerima, organizatori su velike ruske klasike Lava Tolstoja, Antona Čehova i Aleksandra Puškina obukli u trenirke i nagnali ih da zajedno s Nikolajem Gogolja i Fjodorom Dostojevskim deklamiraju rap.

Što Rusi danas čitaju? Ruska književnost je na raskrsnici: traže se novi žanrovi, novi jezik i novi junak. O ruskom književnom tržištu i suvremenom čitatelju za Ruski vjesnik govore protagonisti književne scene.

Osim državne agencije „Rospečat”, čitanje propagiraju i same izdavačke kuće, društvene organizacije, pa čak i moskovski metro. Posljednjih godina redovito se održavaju različite akcije. Neke od njih su načelno tradicionalne, poput dionice „Riječ za knjigu”, koju je 2008. realizirala najveća izdavačka kuća AST. U ovoj kampanji poznati ruski pisci obraćali su se javnosti s plakata i argumentirali zašto je važno čitati. Ili projekti „Čitaj knjigu i budi Ličnost” i „Čitajte knjige!” izdavačke kuće „Eksmo”, u kojima su o korisnosti čitanja knjiga govorili popularni voditelji i glazbenici, kao i ruski nogometaši i treneri.

Neke druge promotivne kampanje potencijalnog čitatelja vode ravno u tekstove. Na primjer, u moskovskom metrou možete se voziti vlakovima „Moskva čita” i „Poezija u metrou”, na čijim su zidovima umjesto reklama istaknuti fragmenti iz književnih djela, biografije pisaca, ilustracije njihovih djela i njihovi osobni crteži. Postavke na zidovima metroa objedinjuje ista tema i one se periodično izmjenjuju.

Kampanja „Knjige u parkovima”, koju je 2012. pokrenula agencija „Rospečat”, pretvorila je pet popularnih moskovskih mjesta za odmor, među njima i park Gorkog, u mjesta za susrete s piscima i u njima postavila „gogolj-module”, tj. kioske u kojima se mogu kupiti knjige po najpovoljnijim cijenama u Moskvi. Kako bi dojam bio potpun u parkovima su tehnikom „grass arta” (korištenjem travnatih površina i drugih prirodnih materijala) izrađeni odnosno „posađeni”, portreti pisaca.

Sljedeći korak je osnivanje čitalačkih klubova diljem Rusije. Planirano je da se u njima, između ostalog, održavaju video konferencije s poznatim piscima i izdavačima. Prvi takvi klubovi bit će otvoreni u studenom ove godine.