U Moskvi - Više svjetlosti!

Osnovni projekt, posebni i paralelni program Moskovskog bijenala suvremene umjetnosti tradicionalno se gradi upravo tako. No sadržaj programa uvijek je nepredvidiv, jedinstven. Ove godine izlaže utjecajni američki konceptualist John Baldesari i poznati austrijski umjetnik Erwin Wurm. Priprema se dvostruka izložba legendarnih ruskih avangardista, majstora raznih generacija, Ilje Kabakova i El Lisickog. U roku od mjesec dana treba obići svih 40 izložbenih prostora, preporučuje povjerenik Moskovskog bijenala Josip Bakštajn.

Svi osnovni izložbeni prostori Moskve bit će ispunjeni projektima koji se održavaju pod okriljem Moskovskog bijenala i samim tim čine važnu konsolidacijsku silu. A to čini i Moskvu i cijelu našu zemlju vrlo važnom platformom, na kojoj se odvijaju razni odlučujući događaji u području suvremene umjetničke kulture, bitni za tempo i tendencije razvoja u doglednoj budućnosti.

Osnovni projekt bijenala će se odvijati u izložbenoj dvorani Manjež, kod Kremlja. Naziv projekta je poziv - Više svjetlosti! Koordinatorica izložbe je upraviteljica Gentskog muzeja likovne umjetnosti iz Belgije Katrin de Zeger.

Moskovski pop art 70-ih i nepoznati crteži pjesnika Sedmi po redu Festival kolekcija suvremene umjetnosti koji se održava u Moskvi od 9. kolovoza do 5. listopada, bit će po svemu sudeći dojmljiv i raznovrstan: suvremeno armensko slikarstvo, moskovski pop art 70-ih godina, najnovija umjetnost iz Nizozemske.

Projekt Više svjetlosti objedinio je preko 70 autora, od kojih će svaki predstaviti rad napravljen posebno za Moskvu. Na primjer, palestinska umjetnica Mona Hatoum koja živi u Velikoj Britaniji priprema instalaciju Web, ogromnu paučina sa zviježđima kristalnih kugli. Sa svojim instalacijama dolaze i umjetnici iz Australije Alfredo i Isabel Aquilizan. Bračni par namjerava napraviti djelo o Rusiji, koja se kod njih asocira sa snježnom zimom. Već suu se obratili moskovljanima s molbom da im doniraju stare skije i sanjke. U projektu Više svjetlosti sudjeluju naravno i ruski autori, između ostalih i Valerij Košljakov kojeg danas nazivaju najslikarskijim među slikarima. Likovni kritičar Sergej Hačaturov kaže:

„Umjetnik radi u tradicionalnoj tehnici, obraća se tradicionalnoj metodi slikanja. To nije moderno sada no Košljakov uspijeva spojiti i aktualnu strategiju i klasičnu akademsku metodu.”

A mladi ruski sudionici bijenala nastupaju s radikalnijih pozicija. Jegor Košeljev, primjerice, smatra da sada nije vrijeme za plaćanje danka figuralnom slikarstvu.

Suvremeno slikarstvo je na odmoru - ono se odmara, ono ne rješava temeljne zadaće današnjeg iskustva, ali postoji kao medij. Mislim da je to privremena pauza koju je uzela ova vrsta umjetnosti kako bi zatim nadoknadila propušteno i primijenila one snage koje je nagomilala.

Moskovsko biennale uvijek je odlikovala ne samo brojnost i raznolikost izložbenih prostora već i živi duh stvaralačke diskusije.