„Говорим по-русски“ – otvaraju se besplatne škole ruskog jezika diljem Europske unije

Do kraja kolovoza bit će osnovano Vijeće za ruski jezik koje će se baviti promicanjem ruskog jezika i kulture u državama nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, većini država Europske unije, SAD-u, Kini, Japanu i državama Bliskog istoka. Na popisu je oko 50 država. Za realizaciju programa već je izdvojeno 1, 5 mlrd. rubalja (oko 264 mil. kuna).

Glavna zadaća bit će osnivanje mreže centara pod nazivom Institut Puškina, gdje će svi zainteresirani moći učiti jezik te se upoznati s ruskom kulturom i tradicijama.

Učit će ruski jezik na temelju već postojećih kulturnih centara, a također će se otrkivati i novi. U Parizu već traže mjesto za takav centar.

Ana Horvačić Debić: Naši učenici vole rusku kulturu i jako puno znaju o njoj Od 2006. godine u Zagrebu radi Centar ruskog jezika Sputnik. Osim različitih tečajeva koje nude, centar održava ruske večeri te organizira putovanja sa svojim učenicima u Rusiju. Koliko je dosad ljudi uspjelo naučiti ruski jezik u Sputniku i čime ruska kultura privlači Hrvate za Ruski vjesnik govori direktorica Centra Ana Horvačić Debić.

Do sad je nekoliko struktura ostvarivalo različite inicijative za podršku ruskog jezika u inozemstvu: Državna Duma, Ministarstvo vanjskih poslova, Rossoutrudničestvo, fond „Ruskij mir“ i ostale. U vladi su sad odlučili provesti sistematizaciju tog posla.

U planu je do jeseni osnovati Vijeće za ruski jezik. U sastav vijeća ući će predstavnici Državne Dume, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrazovanja, Ministarstva kulture, Roosotrudničestva, znanstvenih, obrazovnih, stvaralačkih i poslovnih organizacija, a na čelu Vijeća će biti vicepremijerka Olga Golodec.

Predstavnik Olge Golodec Aleksej Levčenko je rekao da se priprema za osnivanje organa nalazi u finalnom stadiju i da će njegov budžet u 2013. iznositi 1, 5 mlrd. rubalja (oko 264 mil. kuna).

Glavni centar za razvoj jezika bit će Državni institut ruskog jezika A. S. Puškin koji će pripremati znanstveno-metodičke materijale. Kako je objasnio Ruskom vjesniku zamjenik dekana fakulteta za  nastavu i razmjenu stranih studenata Baraudim Karadžev, zadnjih godina raste zanimanje za ruski jezik i na razmjenu dolaze studenti iz čitavog svijeta. „Za ruski jezik se aktivno zanimaju istočne zemlje, mnogi ljudi dolaze iz bivših država Sovjetskog Saveza. Recimo, u Tadžikistanu, u Dušanbeu, već postoje tri jezična centra. Surađujemo sa sličnim centrima gotovo u svim državama Europe. Stranci sami otvaraju centre i uče ruski jezik. U rujnu nam dolazi velika grupa studenata iz Njemačke“, govori sugovornik Ruskog vjesnika. „Dolaze nam Francuzi, Belgijci, Bosanci, Srbi, Česi, Slovaci, Egipćani, Sudanci, Tajlanđani“. Karadžev je istaknuo da ruski jezik najviše uče poslovnjaci i pravnici koji rade s ruskim kompanijama, ali i ljudi u humanistici: filolozi, prevoditelji, povjesničari, psiholozi, sociolozi. 

Istaknuo je da je ranije institut ima mnogo podružnica, ali su ih nakon raspada SSSR-a prestali financirati, pa su centri počeli raditi samostalno, a većina ih se zatvorila.

Pravila poslovnog ruskog jezika Poslovna korespodencija u Rusiji, koja se u velikoj većini slučajeva odvija putem e-maila, ponekad se značajno razlikuje od zapadne. Ono što svakako trebate znati: ne žurite prelaziti na ''ti'' i naučite se čitati između redaka.

Prema mišljenju prvog zamjenika predsjednika komiteta Državne Dume za međunarodne poslove Leonika Kalašnikova, Vijeće potpada pod koncepciju „blage snage“ ruske diplomacije. Doduše, smatra da bi Rossotrudničestvo trebalo upravljati tim vijećem, a ne vlada.

Voditelj centra za proučavanje elita Instituta sociologije RAN-a Olga Krištanovska je uvjerena da se pomoću jezika može učinkovito učvršćivati ruski utjecaj u inozemstvu. „Zona širenja ruskog jezika uvijek je bila zona našeg utjecaja, kulturnog i geopolitičkog. Gubitak ruskojezičnog stanovništva na postsovjetskom teritoriju je geopolitički problem“, govori sociolog. U centre dolaze stranci koji su usmjereni na biznis s Rusijom. Također, ima dovoljno ljudi koji vole rusku kulturu“. 

Znanstveni suradnik Instituta za demografiju Više škole ekonomije Nikita Mkrtčjan rekao je  da se u posljednjih 20 godina značajno smanjio broj ljudi koji govore ruski jezik. „Ranije su ruski jezik predavali po čitavom SSSR-u, u državama Varšavskog sporazuma, u mnogim azijskim državama, u Africi. Sad nam dolaze stanovnici iz bivšeg SSSR-a koji jako loše govore ruski“, objašnjava stručnak. „Potrebni su nam migranti iz postsovjetskih država. Svake godine dolazi nam 200 tisuća ljudi, imamo 1,5 mil. radnika migranata, a broj ilegalaca po nekim istraživanjima dostiže i 5 milijuna. Ako svi ti ljudi ne znaju ruski, morat će ga ovdje učiti, a to je komplicirano. Odraslu osobu je teže učiti nego dijete, osim toga radnici nemaju vremena za učenje“. Također je istaknuo da će se ti centri razvijati proporcionalno s rastom privlačnosti Rusije.

Voditelj fonda „Ruskij mir“ i komiteta Državne Dume za obrazovanje Vjačeslav Nikonov podržava ideju, no smatra da je izdvojeno jako malo novaca za ostvarenje ciljeva.