Tipkovnica koja resetira ljude

„Spomenik tipkovnici“ primjer je moderne skulpture kojima obiluje grad Ekaterinburg. Uklapa se u duh ovog grada koji voli isticati da se nalazi na granici Europe i Azije – skulptura u azijskom duhu čini dio krajolika. Stanovnici Ekaterinburga veoma vole ovu skulpturu i pripisuju mu neobična svojstva, između ostalog i sposobnost da vas „resetira“.


„Spomenik tipkovnici“ prva je skulptura u Ekaterinburgu koja predstavlja dio krajolika. Ilustracije portala Ministarstva kulture RF, kultura.rf

Ekaterinburg se s pravom može smatrati ruskom prijestolnicom moderne skulpture. U njemu su svoje mjesto pronašle skulptura posvećene putnicima na željezničkoj stanici, Ekaterinburžanima, čistaču obuće i putujućem trgovcu, Vladimiru Visockom, Beatlesima itd. U obilju raznih skulptura nalazi se i „Spomenik tipkovnici“, rad umjetnika Anatolija Vjatkina. To je jedna od najpopularnijih skulptura u gradu.

„Spomenik tipkovnici“ u Ekaterinburgu se pojavio 2005. na keju rijeke Iset, a službeni naziv mu je „Spomenik klavi“ („klava“ je šaljiva ruska kratica za riječ „klavijatura“). Površina skulpture iznosi 64 kvadratna metra, izlivena je od betona i 30 puta je veća od standardne računalne tipkovnice. Sastoji se od 104 tipke, smještene u manja udubljenja u zemlji. Na svakoj tipki urezano je slovo ili znak u skladu sa standardnim ruskim rasporedom.

Umjetnik Anatolij Vjatkin, autor skulpture, u intervjuu za medije ispričao je kako mu je iznenada sinula ideja da napravi „Spomenik tipkovnici“. Tada je radio na jednom projektu za međunarodnu izložbu, pa je mnogo vremena provodio za računalom i shvatio da je tipkovnica „danas postala uobičajena stvar, kao tava“, tj. nalazi se u gotovo svakoj kući. Ubrzo zatim uz podršku ostalih ekaterinburških umjetnika i biznismena započeo je rad na izradi detalja skulpture. Pokazalo se da je taj posao složeniji nego što bi mogao pretpostaviti čovjek koji se ne bavi kiparstvom. Beton je vrlo težak materijal za skulpturu, a tipke su teške od sto do nekoliko stotina kilograma.

Resetirati sebe

Po gradu kruže legende da treba poželjeti nešto, zatim svoju želju „otkucati“ na tipkovnici preskačući sa slova na slovo, „pritisnuti“ „Enter“ - i želja će se obavezno ostvariti! A u slučaju životnih poteškoća treba skočiti na „CTRL“, „ALT“ i „DEL“, nakon čega ćete se „resetirati“.

„Spomenik tipkovnici“ prva je skulptura u Ekaterinburgu koja predstavlja dio krajolika. Kritičari u njoj vide spoj Europe i Azije, jer je tipkovnica kao instrument koji spaja ljude predstavljena u vidu istočnjačkog, tj. azijskog vrta s kamenim elementima u koji ljudi odlaze dobiti nekakvu pouku. Ipak, vjerojatno nije to ono što privlači stanovnike Ekaterinburga. Za razliku od drugih skulptura na „Klavijaturi“ se može sjediti, po njoj se može hodati ili preskakati s jednog slova na drugo. Roditelji tvrde da djeca zahvaljujući toj skulpturi brže uče azbuku, a aktivni korisnici računala vjeruju da to nije jedina korist ovog spomenika. Po gradu kruže legende da treba poželjeti nešto, zatim svoju želju „otkucati“ na tipkovnici preskačući sa slova na slovo, „pritisnuti“ „Enter“ – i želja će se obavezno ostvariti! A u slučaju životnih poteškoća treba skočiti na „CTRL“, „ALT“ i „DEL“, nakon čega ćete se – „resetirati“.

Osim novih gradskih legendi zbog skulpture pojavljuju se i novi nazivi okolnih objekata i mjesta. Na primjer, rijeku Iset stanovnici sada u šali zovu „Ajset“ po analogiji s „Iphoneom“ i sličnom tehnologijom, a obližnju staru zgradu zovu „kućište“.

Popularnost skulpture toliko je velika da je spomenik upisan u rutu „Crvena linija Ekaterinburga“ koja je obilježena obojanom linijom na asfaltu i vodi do 30 najvažnijih kulturnih objekata u centru grada.

Jednom prilikom iz tipkovnice je nestalo nekoliko tipki. Da podsjetimo, svaka tipka teška je najmanje 100 kg. Tada su umjetnici predložili da se spomenik prenese u grad Perm, ali su građani prosvjedovali, nakon čega su vlasnici privatnih tvrtki financirali restauraciju. Od tada „Klava“ stoji, bolje rečeno – leži na svom mjestu, uz divljenje turista i na radost stanovnika Ekaterinburga.

Tekst na ruskom jeziku na kultura.rf.