Nakon pola stoljeća legendarna ''gazdarica'' Puškinovog muzeja odstupila s dužnosti

Irina Antonova i ministar kulture Rusije Vladimir Medinski. Izvor: Olesja Kurpjaeva / Rossijskaja gazeta

Irina Antonova i ministar kulture Rusije Vladimir Medinski. Izvor: Olesja Kurpjaeva / Rossijskaja gazeta

Irina Antonova, koja je vodila muzej više od pola stoljeća, napustila je svoju dužnost. Za novu direktoricu imenovana je Marina Lošak.

Irina Antonova, koja je 52 godine bila direktorica Državnog muzeja likovnih umjetnosti A. S. Puškin, oslobođena je od dužnosti te je imenovana za predsjednicu muzeja. Dosad ta dužnost nije postojala te je donesena u čast Irine Antonove. „Neizmjerno smo joj zahvalni i molimo je da nastavi s radom na dužnosti predsjednice muzeja“, rekao je ministar kulture Ruske Federacije Vladimir Medinski.  

Nova direktorica muzeja je Marina Lošak, povjesničarka umjetnosti i dosadašanja voditeljica muzejsko-izložbenog kompleksa Stolica u koju ulaze moskovski muzeji kao što su CVZ Manež, Novi Manež, Izložbeni kompleks Radnik i kolhoznica te drugi.  

Irina Antonova počela je 1945. raditi u Državnom muzeju A. S. Puškin, a kao direktorica radi od 1961. godine. Završila je MGU, tijekom svojeg studiranja bavila se renesansnom umjetnošću. Antonova je aktivni član Ruske akademije obrazovanja, Ruske akademije umjetnosti, nositelj ordena „Za zasluge pred domovinom“ i mnogobrojnih drugih nagrada, autor više od 100 objavljenih članaka. Od 2013. glavna je voditeljica državnih muzeja Rusije. 

Marina Lošak, galeristica, art-direktorica i suvlasnik galerije Proun u Vinzavodu. U zadnje vrijeme Marina Lošak je direktorica muzejsko-izložbenog kompleksa Stolica. U 2012. i 2013. organizirala je izložbe: „Sve na prodaju – povijest ruskih natpisa“, „Sovjetski neorealizam“, „Feminizam. Od avangarde do naših dana“, „Moj najvažniji kovčeg“, izložbu radova „Križanja“ japanske umjetnice Tiharu Siote, svjetlosnu instalaciju „Zemaljski eho sunčanih bura“ Charlesa Sandisona i druge. 
Izvor: Olesja Kurpjaeva / Rossijskaja gazeta 

Pod vodstvom Antonove Državni muzej likovnih umjetnosti A. S. Puškina ostvario je velike projekte uz sudjelovanje vodećih svjetskih muzeja. Možemo se prisjetiti, recimo, izložbe Moskva-Pariz (1981.) u kojoj su rame uz rame stajali radovi Matissea, Picassa, Maleviča, Kandinskog, Filonova, Chagala i drugih. Na toj se izložbi mogao primijetiti međusobni utjecaj francuskog i ruskog slikarstva.  

Na izložbi Moskva-Berlin/Berlin-Moskva.1900-1950., koja je bila postavljena 2005., staljinistička i fašistička ideologija sukobile su se u slikarstvu, arhitekturi i muzici te su svojom estetskom sličnošću šokirale mnogobrojne gledatelje. 

Rusija-Italija. Od Giotta do Maleviča (2005.) pokazala je kulturni utjecaj dviju država. 

Dok je trajala izložba Modiglianija (2007.), Picassa (2011.), Dalija (2011.) i Turnera (2012.), ljudi su u velikim redovima čekali ispred muzeja. Trenutno se u muzeju može vidjeti izložba Prerafaeliti: viktorijanska avangarda i Ticijan. Iz zbirki talijanskih muzeja.    

Državni muzej A. S. Puškin svake godine posjeti oko milijun ljudi. Kolekcija broji više od 560 tisuća djela iz slikarstva, grafike, skulpture, primijenjene umjetnosti, arheoloških spomenika i numizmatike. Zamišljen kao obrazovno i javno spremište odljeva i kopija klasičnih djela svjetske umjetnosti, Državni muzej likovne umjetnosti A. S. Puškin postaje od tridesetih godina 20. stoljeća jedan od najvećih svjetskih muzeja. Muzej sadrži djela zapadnoeuropske umjetnosti iz nacionaliziranih privatnih zbirki, radove iz Tretjakovske galerije, peterburških muzeja. 1948. kolekciju su popunili radovi iz raspuštenog Državnog muzeja nove zapadne umjetnosti koji je nastao na temelju privatnih zbirki Sergeja Ščukina i Ivana Morozova.    

Ideja Antonove o obnovi muzeja zapadne umjetnosti i vraćanja impresionističkih i postimpresionističkih radova iz Ermitaža bila je objavljena tijekom „izravne linije“ s Putinom. Poslije mnogobrojnih vatrenih rasprava u muzeološkoj zajednici i po tisku, ministarstvo kulture je odlučilo da se radovi iz Ermitaža ipak ne prenose.

2012. Državni muzej likovnih umjetnosti A. S. Puškin obilježio je stotu obljetnicu, prihvaćena je koncepcija novog razvoja muzeja te odluka o izgradnji gradića unutar muzeja. Ostvarenje projekta, koji je predložio britanski arhitektor Norman Foster, uvećat će za četiri puta izložbene prostorije. Također će postojati i „otvoreno spremište“ koje će biti otvoreno za posjetitelje.   

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće