Prerafaeliti u Moskvi

Izložba Prerafaeliti došla je u Moskvu nakon Londona i Washingtona. Izvor: ITAR-TASS

Izložba Prerafaeliti došla je u Moskvu nakon Londona i Washingtona. Izvor: ITAR-TASS

Izložba prerafaelitskog slikarstva “Viktorijanska avangarda” u Puškinovom muzeju umjetnosti predstavit će slike londonske Galerije Tate i privatnih zbirki iz Velike Britanije i SAD-a.

Izložba „Viktorijanska avangarda“ otvorena je u Puškinovom muzeju umjetnosti, nakon pet godina priprema. Umjetnička djela na izložbi dolaze iz londonske galerije Tate i različitih privatnih zbirki iz Velike Britanije i SAD-a.

Jedan od razloga zbog kojeg je projekt trajao toliko dugo je velika zainteresiranost za djela Bratstva prerafaelita u cijelom svijetu, rekla je Irina Antonova, ravnateljica Puškinovog muzeja RIA Novostima. 

„Morali smo čekati na svoj red,“ rekla je Antonova, navodeći i financijsku stranu kao drugi razlog. Ipak, nije željela odgovoriti na pitanja o detaljima proračuna, koji možda nadmašuje i prošlu izložbu, Salvadora Dalija, s rekordnim brojem posjetitelja.

U 11 tjedana, Dalijevu izložbu vidjelo je 270,000 posjetitelja.

Izložba Prerafaeliti došla je u Moskvu nakon prikazivanja u Londonu i Washingtonu. Podijeljena je na tematske odjeljke – „Slike prošlosti“, „Priroda“, „Poetsko slikarstvo“, „Ljepota“, „Utopija“ i „Spasenje“.

Sve u svemu, više od 80 radova prikazat će se u Puškinovom muzeju, zajedno s obaveznom „Marianom“ i „Ophelijom“ Millaisa, „Ljubav i hodočasnik“ („Love and the Pilgrim“) Edwarda Burne-Jonesa i lirične slike žena „Voljena“ („The Beloved“) i „Prozerpinom“ Rosettija.

Prerafaeliti su u britanskom slikarstvu ono što su peredvižnici u ruskom, objašnjava kustosica izložbe, Ana Poznanska. To su djela koja ljudi poznaju od djetinjstva.

Britansko bratstvo osnovano je 20 godina ranije (1848.) od pojave svojih ruskih pandana, no svejedno ih spaja zajednički interes u portretiranju gorućih društvenih i etičkih pitanja.

Mladi umjetnici bratstva – prosječna dob im je bila 20 godina – nazvali su svoje društvo imenom koje je jasno ocrtavalo njihov umjetnički pravac.

Svojim „mentorima“ smatrali su slikare koji su prethodili Rafaelu, posebno Giotta, Fra Angelica i srodne slikare srednjeg vijeka i rane talijanske renesanse. Željeli su preobraziti britansko slikarstvo (čija su dostignuća po njima „zaostajala“) i vratiti se idealima jednostavnosti, vjerodostojnosti i naturalizma.

Od najranijih radova, prerafaeliti su u potpunosti uspijevali u svojim zadanim ciljevima. Millaisova „Isabella“ i Rossettijeva „Mladost Djevice Marije“ (“The Youth of the Virgin Mary”) – obje s tajanstvenim pečatom „P.R.B“ (“Pre-Raphaelite Brotherhood”) – lišene su perspektive i ispunjene plošnim likovima žena i simbolima životinja i biljaka.

Iako je pokret trajao samo sedam godina – umjetnici su pošli svaki svojim putem nakon sredine 1850-ih, a Millais je postao punopravan član Kraljevske akademije – utjecaj koji su ostavili na stvaranje europskog avangardnog slikarstva, kiparstva i dizajna bio je velik i opsežan.

Izložba prerafaelita „Viktorijanska avangarda“ u Puškinovom muzeju umjetnosti nastavak je muzejskog programa suradnje s Britanskim muzejom, uz podršku Fondacije za umjetnost, znanost i sport Ališer Usmanov.

Program je započeo 2008. godine s do tad neviđenom izložbom radova pejzažista J.M.W. Turnera. Izložba je donijela gotovo 100 Turnerovih radova prvi put u Moskvu i rezultirala redovima posjetitelja koji su na ulazak čekali i satima. 

Događaj je potvrdio velik interes široke publike prema britanskoj umjetnosti. Britanska je umjetnost općenito slabo zastupljena u Moskvi i ruskim muzejima.

Nova izložba želi ispuniti još jednu važnu prazninu prikazujući ovaj jedinstveni pokret u britanskom slikarstvu, koji je pripremio temelje za nastanak stila Art Nouveau.