Muzej posljednjih dostignuća znanosti i tehnike

Politehnički muzej u povijesnom centru Moskve jedan je od najvećih i najstarijih muzeja znanosti na svijetu. Gotovo svi izlošci u svoje su vrijeme bili posljednje dostignuće tehnike. Postavka je organizirana tako da posjetitelj postepeno prolazi kroz etape čovjekovog osvajanja svijeta: od obrađivanja zemlje do leta u svemir.

Prizori iz Politehničkog muzeja. Najvažniji zadatak muzeja je očuvati izume iz prošlosti ali i   omogućiti posjetiteljima da dožive brzinu razvoja i tijek povijesti. Fotografije portala Ministarstva kulture RF, kultura.rf

U povijesnom centru Moskve, između Lubjanskog trga i Iljinske kapije, nalazi se jedan od najvećih i najstarijih muzeja znanosti na svijetu - Politehnički muzej. Tijekom 140 godina postojanja ovaj muzej je prikupio preko 150 zbirki nacionalnog značaja i stvorio ozbiljan znanstveni fond s više od tri milijuna knjiga. Na ovom mjestu održani su susreti sa značajnim znanstvenicima poput laureata Nobelove nagrade Ilje Mečnikova i Nielsa Bohra, akademika Nikolaja Vavilova i legendarnog kemičara Nikolaja Zelinskog. U sovjetsko vrijeme predavanja i izložbe u Politehničkom muzeju smatrane su vrlo važnim za obrazovanje novih generacija.

Gotovo svaki izložak u zbirci u nekom trenutku bio je posljednje dostignuće tehnike a danas već predstavlja dio povijesti.

Ideja o stvaranju Politehničkog muzeja nastala je još 1860-ih godina, kada su profesori Moskovskog Sveučilišta osnovali imperatorsko udruženje ljubitelja prirodnih znanosti, antropologije i etnografije. Prva izložba koju je ovo udruženje pripremilo održala se u svibnju 1872., nekoliko mjeseci prije otvaranja samog muzeja, a priređena je povodom 200-godišnjice rođenja Petra Velikog. Po svojoj veličini i ozbiljnosti ova postavka nadmašila je mnoge suvremene projekte. Za obilazak 86 paviljona, smještenih u Aleksandrovskom parku, na Kremaljskom keju, u Manjež i Tverskoj ulici uvedena je posebna linija konjske željeznice. Osim toga, izgrađene su tiskara i plinara. Pjotr Iljič Čajkovski je za otvorenje izložbe skladao kantatu "U čast 200-godišnjice rođenja Petra Velikog". Na izložbi je sudjelovalo 10.000 ruskih i 2.000 stranih izlagača, a izumitelji i znanstvenici osobno su demonstrirali svoja otkrića. Izložbu je tijekom tri mjeseca vidjelo oko 750 tisuća posjetitelja, više ljudi nego što je u to vrijeme živjelo u Moskvi.

Danas je Politehnički muzej zanimljiv za svakoga. Za djecu su razrađeni posebni obrazovni programi i interaktivne igre. Studenti i učenici imaju priliku na primjerima demonstracijskih i originalnih mehanizama upoznati povijest svoje buduće profesije. Odraslima je pak muzej zanimljiv jer mnogima veći dio izložbe predstavlja dio povijesti njihovog života. Na tri kata muzeja postavka je organizirana tako da posjetitelj postupno prolazi kroz etape čovjekovog osvajanja svijeta: od obrađivanja zemlje do leta u svemir. U svakoj dvorani, koja je posvećena jednoj od mnogih tema (energetika, optika, kemija, metalurgija i dr.), posjetitelji mogu vidjeti evoluciju pojedinih područja života i rada, od najjednostavnijih alata do složenih automatiziranih konstrukcija.

U svakoj dvorani koja je posvećena jednoj od mnogih tema (energetika, optika, kemija, metalurgija i dr.), posjetitelji mogu vidjeti evoluciju pojedinih područja života i rada, od najjednostavnijih alata do složenih automatiziranih konstrukcija.

Tako u prvoj dvorani posjetitelji mogu vidjeti sve etape razvoja rudarstva, od ručnog alata i lampi s fitiljem iz 19. stoljeća (s inspirativnim nazivima "Bog ti pomogao" i "Dobročiniteljka") do višestupanjskih hidrauličnih postrojenja i najnovijih sustava sigurnosti  današnjih rudnika. U drugim dvoranama prikazuje se razvoj od prvih kovačnica do divovskih metalurških postrojenja; od prvog telegrafa, koji je kreiran u Rusiji, i prvog brzojava, koji je poslao car Nikolaj I., do uredskog telefaxa; kao i od prvih telefonskih aparata, koji su bili izravno povezani žicom, do mobitela. Zanimljivo je da je gotovo svaki izložak u zbirci u nekom trenutku bio posljednje dostignuće tehnike a danas već predstavlja dio povijesti.

Ovdje ćete vidjeti tako mnogo stvari koje dobro poznajete! A kako i ne biste, kada su osim složenih maketa bagera i Lunohoda (sovjetski lunarni modul na daljinsko upravljanje) u vitrinama izloženi svima dobro poznati magnetofoni, gramofoni, sintesajzeri, crno-bijeli televizori KVN-49 s povećalom-lećom i najrazličitiji modeli radio-uređaja.

Najvažniji zadatak muzeja je očuvati izume iz prošlosti ali i omogućiti posjetiteljima da dožive brzinu razvoja i tijek povijesti.  Koliko samo vrijedi posjeta jednoj jedinoj dvorani posvećenoj satovima! U njoj su prikupljeni svi mogući mehanizmi za mjerenje vremena, npr. pješčani, sunčani, vodeni, pa čak i vatreni sat. Posebnu pažnju zaslužuje jedinstvena kolekcija mehaničkih satova. Tu možete vidjeti džepni sat od drveta, zatim brojčanik koji pokazuje vrijeme na svim točkama zemaljske kugle, ili sat-igračku u obliku mađioničara-"šibicara" koji vas zaista može zavarati. U svakom slučaju, budite oprezni, jer ništa nije lakše nego izgubiti se u vremenu kada ste u Politehničkom muzeju.