Varšava, Perm, Moskva, a zatim cijeli svijet

Izvor: PhotoXpress

Izvor: PhotoXpress

Ruskom kraljicom klavira nazivaju u Poljskoj mladu, talentiranu i impresivnu pijanisticu Julijanu Avdejev, koja je 2010. godine osvojila prvo mjesto na prestižnom Međunarodnom Chopinovom natjecanju. Bio je to nezapamćen uspjeh! Na uručenju nagrade čestitao joj je osobno poljski predsjednik Bronislaw Komarovski.

Je li natjecanje 2010. godine bila ulaznica u novi život za vas? - zaustavio je Julijanu Avdejevu novinar „Glasa Rusije” u kratkom predahu između svjetskih turneja.

„Zasigurno, bio je to jedan od najuzbudljivijih događaja u mom životu”, priznala je pijanistica. „Pobjeda na Chopinovom natjecanju u Varšavi otvorila mi je sasvim nove vidike, preda mnom su se otvorila vrata predivnih koncertnih dvorana u cijelom svijetu, pojavila se mogućnost nastupa s veličanstvenim orkestrima i dirigentima iz raznih zemalja Europe, Azije, Amerike, juga Afrike. Danas imam mnogo koncerata i putujem, o čemu sam oduvijek sanjala.

Zanimljivo mi je otkrivati nove slojeve i stilove svjetske glazbe, svirati djela skladatelja raznih epoha. Jer Bach, Scarlatti, Liszt, Brahms, Chopin, Skrjabin, odrazili su svoj vlastiti pogled na svijet, izrazili njegovu bit svatko na svoj način, a ja sa zadovoljstvom pokušavam prodrijeti u dubine njihove filofozije, meni to nikada neće dosaditi. Zar se ocean svjetske glazbe uopće može iscrpiti? Ne, naravno, on je beskrajan kao svemir.”

Julijana, sada letite iz Njemačke u RF, kako biste u Permu 29. svibnja nastupili na Međunarodnom festivalu umjetnosti Đagiljev. Sergej Đagiljev bio je neobičan čovjek. On nije skladao glazbu, nije plesao balet, nije bio scenograf ili kostimograf niti u jednoj predstavi. A upravo njegovo ime simbolizira nenadmašan proboj ruske umjetnosti u Europi. Što mislite, zašto je to tako?

„Zasigurno, Đagiljev je jedinstvena pojava s kraja 19. i početka 20. stoljeća - odgovara Julijana Avdejeva. On je posjedovao neku posebnu karizmu, privlačio je talentirane baletne umjetnike, kompozitore, slikare, postavio im je hrabre nove estetičke zadatke. I zahvaljujući njihovim zajedničkim naporima događala su se čuda - rađale su se legendarne predstave Ruskih sezona u Europi, a kasnije i u Americi.

Upravo Đagiljev otkrio je svijetu talente tada još sasvim mladih skladatelja Sergeja Prokofjeva i Igora Stravinskog. Već samo to bi bilo dovoljno da Đagiljev uđe u povijest svjetske umjetnosti.

Između ostalog, u Permu na festivalu umjetnosti Sergeja Đagiljeva svirat ću djela Prokofjeva, čijom se glazbom sada posebno bavim. Njegova glazba tako je paradoksalna, sarkastična, s oštrim kritičkim, a istovremeno prostodušno-veselim pogledom na život, primijetila je Julijana Avdejeva. Zanimanje za glazbu Prokofjeva nije, doduše, nimalo ohladilo moj žar prema Fredericku Chopinu, on je uvijek sa mnom.

A sada - do susreta u Moskvi, 11. lipnja, na mom koncertu u Velikoj dvorani Moskovskog konzervatorija.”

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće