Ambasador ruske kulture, Valerij Gergijev

Umjetnički voditelj teatra „Marijinski“ Valerij Abisalovič Gergijev 2. svibnja otvara novu scenu a istovremeno slavi i trostruku godišnjicu: 35 godina od prvog nastupa na sceni ovog kazališta, 25 godina rada kao glavni dirigent opere i svoj 60. rođendan.

Njegova osobnost prelazi sve granice, on je umjetnik koji svojim utjecajem i izvanrednim umijećem najbolje predstavlja svoj grad i zemlju u svijetu. Valerij Gergijev u 2010. po procjenama internet-portala „Bachtrack“ specijaliziranog za koncerte klasične glazbe bio je najtraženiji dirigent na svijetu. Prema istom izvoru, te godine je održao 88 koncerata. Ukupan broj vjerojatno je znatno i umanjen jer maestro gotovo svakodnevno sudjeluje na raznim festivalima, predstavama i dobrotvornim koncertima.

Gergijev trenutno vodi mnoge festivale, ponajprije Moskovski uskršnji festival, zatim festivale „Zvijezde bijelih noći“, „Novi horizonti“ i „Suvremeni pijanisti“ u Sankt Petersburgu, festival „Mstislavu Rostropoviču“ u Samari, „Klasika na Crvenom moru“ u Eilatu u Izraelu te „Festival Gergijeva“ u Rotterdamu. Glavni je dirigent ne samo slavnog kazališta „Marijinski“ nego i Londonskog simfonijskog orkestra, Rotterdamske filharmonije, te glavni gostujući dirigent u Metropolitan operi u New Yorku. Pod njegovim pokroviteljstvom ovog će se ljeta okupiti novi simfonijski sastav – Nacionalni orkestar mladih SAD-a, na  inicijativu njujorškog Carnegie Halla. Tu je još i novi angažman u inozemstvu – u Njemačkoj  2015. preuzima Minhensku filharmoniju od Lorina Maazela.

Smatra se da se profesija dirigenata znatno pomladila u 21. stoljeću, no u slučaju Valerija Gergijeva to je zaočelo još u prošlom stoljeću. S 23 godine pobijedio je na dirigentskom natjecanju „Herbert von Karajan“ u Berlinu a još kao studenta orkestralnog dirigiranja kod profesora Ilje Musina na Lenjingradskom državnom konzervatorijumu pozvali su ga u Lenjingradski državni akademski teatar opere i baleta „S. M. Kirov“ (kako se „Marijinski“ zvao u doba SSSR-a). U 35. godini izabran je za umjetničkog direktora opere, a od 1996. maestro Gergijev stalni je umjetnički voditelj i glavni dirigent ovog kazališta.

„Marijinski“ je do danas, kako ističe sam Gergijev , njegov glavni prioritet i pored brojnih drugih projekata.

Dvorana Druge scene Državnog akademskog teatra „Marijinski“ u Sankt Petersburgu, u kojoj je glavni dirigent Valerij Gergijev nedavno održao završne akustičke testove. Fotografija: Aleksej Daničev / RIA „Novosti“.

Poznata zgrada carskog „Marijinskog“ bogatija je za dvije nove koncertne dvorane. Od 2006. tu je raskošna Koncertna dvorana „Marijinskog“, a sada i zaseban kazališni kompleks „Marijinski 2“, kojega su podosta kritizirali tijekom izgradnje. Prisjetimo se da ni mnoge druge arhitektonske inovacije suvremenici nisu odmah prihvaćali, poput staklene piramide u Louvreu. Gergijev izvana djeluje suzdržano, nije pretjerano rječit i predlaže da pričekamo svečano otvorenje u svibnju; čini se da ipak pomno brine da sve prođe u redu. Iza svega stoji i još jedna velika zamisao, stvoriti „utjecajan kulturni i obrazovni centar svjetskog značaja“.

Uzvišeni ciljevi ono su o čemu razmišlja maestro Gergijev, a najvažniji od njih već odavno uspješno ostvaruje svojim stvaralaštvom – promicanje ruske kulture u svijetu. Vrlo nalik Sergeju Djagiljevom – idejnim tvorcem „Ruskih sezona“ (koncertnih gostovanja ruskih umjetnika u inozemstvu), i Gergijev sam diktira trendove, utvrđuje tradicije te tako često mijenja uobičajene sustave vrijednosti i razmišljanja. Monografski festivali posvećeni glazbi Šostakoviča, Stravinskog i Prokofjeva održani su unatoč prevladavajućim marketinškim strategijama i pravilima „zdravog razuma“ suvremenog menadžmenta, zbog čega gotovo da su nestali češći i duži izleti u neistražene prašume suvremene umjetnosti 20. stoljeća. Budući da naš slavljenik pak ima bezuvjetno povjerenje publike, može se upustiti u takav rizik. Prije svega ljude privlači njegovo ime koje odavno predstavlja znak kvalitete za najširu glazbenu publiku. U medijima se može pročitati: „Valerij Gergijev – majstor masovne hipnoze publike. On je karizmatičan i uvijek pronalazi poseban pristup svakom djelu koje izvodi.“ U tim riječima krije se velika istina: prava umetnost nas uvijek očarava i fascinira.

Na pitanje: „Zašto toliko radite?“ – Gergijev odgovara: „Zar je loše raditi? Znate, da bi klasična glazba neprestano nizala uspjehe, mora se na tome raditi...“ Potpuno posvećen poslu, on čini se ne zna za odmor, no ponekad se u takav način života i rada ne može svatko uklopiti. Događa se i da suradnici dolaze i odlaze, a Gergijev uvijek ide naprijed i osvaja nove granice.

Svakom izazovu on pristupa misionarski. Tako je pristupio i Međunarodnom natjecanju „P. I. Čajkovski“, a od nedavno i Sveruskim zborskim društvom kojeg vodi od veljače ove godine. „Kada čovjek radi ovoliko kao ja, ni ne primijeti kad mu se pojavi nova obaveza“, kaže on. U ruskoj unutrašnjosti već okupljaju lokalne zborove, spremaju se „od nule“ stvoriti nove sastave. „Moramo se vratiti toj divnoj tradiciji koja stoljećima traje. Naša djeca trebaju pjevati. Zato će na sljedećem Uskršnjem festivalu obavezno sudjelovati dječji zborovi. Tamo gde ne ih nema, kao uvjet mog dolaska postavio sam zahtjev da se stvori dječji zbor. Rekao je Gergijev.