Posjet umjetničkom geniju Ilji Rjepinu

Kultura
Ruth Wyneken
Rusko-finski korijeni: Muzej-imanje I. J. Rjepina „Penati“ dobio je ime po umjetniku Ilji Rjepinu. Upravo ovdje, umjetnik je naslikao platno koje je poznato u cijelome svijetu: „Kozaci Zaporožja pišu pismo turskom sultanu“. Izvor: RIA „Novosti“.

Rusko-finski korijeni: Muzej-imanje I. J. Rjepina „Penati“ dobio je ime po umjetniku Ilji Rjepinu. Upravo ovdje, umjetnik je naslikao platno koje je poznato u cijelome svijetu: „Kozaci Zaporožja pišu pismo turskom sultanu“. Izvor: RIA „Novosti“.

Ovdje, u svojoj kući na imanju blizu Peterburga, Ilja Jefimovič Rjepin naslikao je nekoliko svojih najpoznatijih remek djela. Zidovi kuće na imanju pamte kako su se Vladimir Majakovski i Ilja Rjepin nadmetali tko će prije napraviti skicu ugljenom i kako su za okruglim stolom provodili vrijeme Maksim Gorki i Fjodor Šaljapin. Upravo ovdje, na svom imanju na obali Finskog zaljeva, umjetnik je bio u izolaciji od 1918. godine.

UseluRjepino,četrdesetkilometarasjevernoodSankt Peterburga,gostedočekujebijelaizrezbarenakapijaimanja.Krozalejebreza putvodidoulazaumuzej,u kojemugostizabereaudio snimkunajednomodponuđenihjezika,obujeogromnepapučeisamostalnonastavljarazgledavanje,tj.slušastaromodnekomentareaudio vodičaišetaseupapučamapo „Penatima“ – čarobnomseoskomimanjučijeimepotječeodrimskihbožanstava,čuvarakućnogognjišta.

Imanjejepreživjelorevoluciju,ratimnogedrugeprijelomnepovijesne trenutke.Kadajeprijestotinu godinaIljaJefimovičRjepin(1844-1930),naimesvojedrugežene,kupiozemljuuovomselu,onasejošuvijeknalazilanateritorijuFinskeiimalajefinskinaziv:Kuokala.Ovajteritorij,1940.godinepostao jedioSovjetskogSaveza, a selojeučast slavnog slikararealizma dobilonovoime:Rjepino.Upravoovdje,u „Penatima“,rođenesumnogeverzijepoznatihRjepinovihslika.Idanasjeumuzejuizloženakolekcijaskica,crtežaimnogihpredmeta – nijemihsvjedokaumjetnikovogradainjegovihstvaralačkihtraganja.Sablja,gusleidugikozačkivuneni ogrtačnisuRjepinuslužilisamokako binaslikaosvojeremek djelo „KozaciZaporožjapišupismoturskomsultanu“,negoiukasnijemradu „Slobodnicrnomorskikozaci“,ukojemjeumjetnikprenionaplatnosumornuatmosferunakonporazaRusijeurusko-japanskomratu:kozaciuspasilačkomčamcunaotvorenommoruosuđenisunasmrt,aliseposljednjimsnagamaboresburom.

Ilja Rjepin. Kozaci Zaporožja pišu pismo turskom sultanu, 1880—1891.

Rjepinjeodigraoizuzetnovažnuuloguudruštvenom,duhovnomipolitičkomživotusvogavremenainikadanijebioravnodušanpremadogađajimakojisuutodobapotresalizemlju.IakosemnogaRjepinovadjeladanastretirajukaonajboljiprimjerisocijalističkogrealizma,ipak, njegovostvaralaštvosadržaloje skrivenereligioznemotive.Umjetnikseodlikovaoduhovnošćuunajširemsmislu.BiojeblizakučenjuLavaTolstojaiprijesvega „Peredvižnicima“,stvaralačkomudruženjuizvanrednihruskihumjetnikaposljednjetrećine 19. stoljeća,kojisuseaktivnobaviliprosvjetiteljskimradom.

„Pomozisamsebi!“

Svakesrijedemuzej-imanje „Penati“ otvaravratagostima.Umjestosluga,gostejeupredsobljudočekivalapločasnatpisom: „Pomozisamsebi!Samskinikaputičizme!“.Umjestozvona – crnački „tam-tam“.Kakobiobavijestiliprisutneosvomdolasku,gostisuudaraliuvelikigong,kojijeveseloiživahnoodzvanjaonasvestrane.Rjepininjegovasupruga,književnicaNatalijaNordman,živjelisuuskladusliberalno-demokratskimshvaćanjima.Njihovakućabila jemjestozatrijumfeirasprave,mjesto na kojemsuseorganiziralizadružniskupoviisastajalipredstavnicirazličitihumjetničkihpravaca.PisciMaksimGorki,AleksandarKuprin,KornejČukovski,pjevačFjodorŠaljapin,mladirevolucionarnipjesnikVladimirMajakovski – svitipoznatiljudivoljelisu dolazitiukućuIljeRjepina.RjepinjeiznimnocijenioMajakovskogkaočovjeka,aliganijecijeniokaofuturistu.UmjetnikususesviđalicrtežiMajakovskogiponekadsusenjihdvojicanadmetalitkoćebrženacrtatiskicu.

Šareno društvo kipara, glazbenika, glumaca, slikara i znanstvenika okupljalo se na vegetarijanske objede za istim stolom s poslugom. Rjepin je osobno konstruirao okrugli stol za objed, čiji se srednji dio slobodno vrtio u krug kako bi svatko mogao dohvatiti bilo koje jelo bez tuđe pomoći. Njegova ideja bila su i duboka udubljenja u stolu, u koje su gosti mogli odložiti iskorišteno posuđe.

Kada bi netko narušio pravila samoposluživanja, ostali gosti bi ga pristojno zamolili, zajedno s damom u čijem je prisustvu došao, da stane za omanju katedru i održi improvizirani govor. Često je sam domaćin bio taj govornik jer ni on ponekad nije mogao izbjeći kaznu, na veliko zadovoljstvo svih prisutnih.

NakonOktobarskerevolucije,1918.godine,rusko-finskagranicaiznenadaje zatvorenaiIljaRjepinje,zajednosostalimruskimumjetnicima,bioodsječenodsvijeta.Slikarjesvevišetrpioglad,hladnoćuiboluruci.AutoportretkojijeRjepinnaslikao1920.godineispunjenjetugom.Ustudijujeostalonedovršenoplatnonakojemjeradio30godina: „PuškinnaobaliNeve.1835.godina“.Tojeportretpjesnika,kojikaodapromatraizzagrobnogsvijeta,okruženkamenompustinjomtadašnjegPeterburga.

ŽamorruskekreativneinteligencijeponovojeispunioRjepinovukućukadaje1926.godineumjetnikaposjetiladelegacijaizSovjetskogSaveza.Starislikarbioje dirnutposjetom,alise odbio preseliti.Umroječetirigodinekasnije.Sahranjenjeuparkuimanja,a „Penate“ jepoobećanjuostavioSankt-Peterburškojakademijiznanosti.Imanjejezavrijemeratabilouništeno,alisvipredmetiinterijeranavrijemesu evakuirani,takodasuupotpunostisačuvani.Muzejjedetaljnorekonstruiraniponovootvoren1962.godine.Danas,problem „kulturnegladi“ nijetakovelikkao60-ihi70-ihgodina,aliputovanjeodSankt-PeterburgadoRjepinovogmuzeja-imanjavrijednojetruda.

Ilja Rjepin. Sadko u podvodnom kraljevstvu, 1876.

Za „Srebrni vijek“ biloje karakterističnokombiniranjesvihžanrova,aIljaJefimovičRjepinbio jejedanodonihkojisuotvorenoiznosilisvojestavove.U svojimmemoarimapisao je: „Autentične,dubokeidejekaonajuzvišenijamanifestacijaduha,uvijekćebitipostojanepoputzvijezdananebuintelektualnogsvijeta.Onećeuvijekprivlačitinajboljasrcainajvećeumove“.DaIljaRjepinživiunaševrijeme,neizostavnobi sudjelovaousvemuštoseokonjegadogađa.

ruski muzeji rusko slikarstvo ruska drvena arhitektura europska rusija Maša i Medvjed