Sibirski lotos i boja šafrana

Ivolginski dacan (budistički samostan-sveučilište), otvoren 1945. blizu grada Ulan Udea, danas se smatra duhovnom prijestolnicom ruskih budista. Ujedno, to je i najveći budistički kompleks u Rusiji.

U Rusiji se budizam pojavio u 18. stoljeću. Međutim, na teritoriju republike Tuve, koja je ruskoj državi pripojena 1914., ova religija se ispovijeda preko 700 godina.

U 18. stoljeću je poglavar budista Burjatije objavio da je carica Katarina Velika otjelovljenje Bijele Tare, sveznajuće boginje-iscjeliteljice.

Video: Ivolginski dacan, sjedište ruskih budista 

Na prelazu iz 19. u 20. stoljeće u azijskom dijelu Rusije živjelo je preko 150 tisuća budista, postojalo je preko 150 „sumea“, tj. manjih hramova, i 30 dacana.

„Түгэс Баясгалантай Үлзы Номой Хүрдын Хиид“ – tako se na burjatskom piše pun naziv dacana, a prevodi se kao „samostan gde se okreće kotač učenja, koji je pun radosti i donosi sreću“. Riječ „dacan“ je u tibetanskoj tradiciji naziv za „fakultete“ budističkih sveučilišta pri manastirima, gdje se izučavaju filozofija i medicina. U Rusiji, međutim, verojatno zbog dugih razdoblja izoliranosti budizma i odsustva vanjskih utjecaja, ta riječ ne označava samo sveučilište, nego i samostan.

Danas je Ivolginski dacan samostanski kompleks s osam objekata među kojima su hramovi, biblioteka, a također i budističko sveučilište, akreditirana visokoškolska ustanova, jedinstvena u Rusiji. Na tom sveučilištu izučavaju se filozofija i tradicionalna tibetanska medicina. On je postao čuven daleko izvan granica Rusije, ne samo po suvremenom duhovnom obrazovanju, nego i po Daši-Doržou Itigelovu, poglavaru budista Rusije s početka 20. stoljeća i pratitelju četrnaestog dalaj-lame.

Itigelov je pred svoju smrt 1927. uputio monasima dvije molbe: da mu čitaju posebnu molitvu i „da posjete njegovo tijelo poslije 30 godina“. Monasi nisu smjeli čitati posmrtnu molitvu živom učitelju, i tada je Itigelov zauzeo pozu lotosa i sam je počeo čitati. Tako je otišao u bolji život. Monasi su ga, ne mijenjajući položaj njegovog tijela, sahranili u sarkofagu od cedrovog drveta u Huhe-Zurhenu blizu Ulan Udea. Kada su 1957. prvi put otvorili sarkofag, u krugu današnjeg Ivolginskog dacana već je stajao mali hram („sume“) i nekoliko kuća za lame. Na Itigelovljevom tijelu nije bilo tragova truljenja. Poslije odgovarajućih obreda i zamjene halja tijelo je ponovno sahranjeno. Itigelovljevo očuvano tijelo drugi je put izvađeno 1973., a zatim je ponovo sahranjeno.

Dacan je rastao. Nicali su novi hramovi, povećavao se broj monaha i lama. U rujnu 2002. sarkofag je ponovno otkopan. Znanstvenici, koji su uvijek skeptični prema sličnim pojavama, predložili su da se izvrši ekspertiza tijela. Ekspertiza je izvršena i pokazala je da su zglobovi i dalje pokretni, a koža meka. Stručnjaci nisu mogli objasniti taj fenomen, ali monasi su znali odgovor. Prenijeli su Itigelovljevo tijelo u dacan i zajedno s dobrovoljcima podigli za njega poseban objekt, najljepši u čitavom kompleksu dacana.

Danas poklonici iz obližnjih regija i drugih zemalja često dolaze samo da vide očuvano tijelo dvanaestog hambo-lame. Smatra se da Itigelov pomaže onima koji ga mole za pomoć. A dacan nastavlja rasti: od omanje plave kuće za nekoliko desetljeća razvio se u veliki manastirski kompleks s vlastitim šumarkom od „bodhi“ drveća i živim srnama. Srne svakodnevno slušaju monaške molitve u kojima se ponavljaju Budine riječi, izgovorene prije 2500 godina.

Što obavezno treba uraditi u Ivolginskom dacanu

1. Obići hram u smjeru kazaljke na satu i zavrtjeti molitveni kotač „hurde“.

Prema tradiciji, prije ulaska u budistički hram treba obići oko njega. Usput se nailazi na molitvene kotače „hurde“ koji sadrže svitke s mantrama. Budisti smatraju da okretanje tih kotača ima istu vrijednost kao molitva.

2. Upaliti svijeću.

U budističkim hramovima svijeće se pale na poseban način. Unutar velike spirale s miomirisima pričvršćuje se cedulja s imenima, a zatim se zapali i objesi na strop. Lelujanje cedulje od dima ili vjetra ima istu vrijednost kao molitva.

3. Porazgovarati s lamom.

Lame su vrlo susretljive i rado odgovaraju na svako pitanje, kakvo god da je. Treba unaprijed imati u vidu da je uobičajeno da se poslije razgovora ostavi mali prilog.

4. Otići na pregled kod liječnika.

U svakom budističkom sveučilištu najčešće se uči tradicionalna tibetanska medicina. Na osnovi vašeg pulsa liječnik najprije postavi dijagnozu, a zatim vam pripremi lijek od trava.

5. Vidjeti Itigelova.

Očuvano tijelo hambo-lame Itigelova nalazi se u posebnom zdanju dacana. Kažu da je dovoljno dodirnuti Itigelovljevo tijelo, pa da prestanu bolesti i da se ostvare želje.

Kako se obući za odlazak u dacan

Teško da će lama ili monasi stavljati primjedbe posjetiteljima zbog ponašanja i izgleda. Trpljenje je jedna od osnova budizma. Pa ipak, bilo bi dobro da posjetitelj ispuni njihove želje po tom pitanju, jer će se tako i sam lagodnije osjećati u dacanu, i nikoga neće uznemiravati.

• Torbe treba skinuti s ramena. Ruke i noge ne trebaju biti razgolićene.
• Ne treba okretati leđa statuama, niti pokazivati prstom u njihovom smjeru.
• Na izlazu iz dacana stoji „aršan“, tj. posuda sa vodom. Desnom rukom treba zahvatiti vodu iz te posude i preliti je u lijevu, zatim ispiti tri gutljaja, a ostalo izliti na glavu. Taj ritual simbolizira pročišćenje.

Značenje nekih simbola koje ćete sresti u dacanu

Stupa. Stupa (na burjatskom „suburgan“) simbolizira epizode iz Budinog života. Može imati osam različitih oblika, koji simboliziraju Budino rođenje, etape njegovog prosvjetljenja i čuda koja je činio.

Boja šafrana. Simbolizira mudrost, čistoću i božanstveno otkrivenje. Prema predaji, u drevna vremena su budistički monasi nosili bijelo odijelo, ali je poslije jednog kupanja ono samo od sebe dobilo boju šafrana.

Drvo „bodhi“. Smatra se da je to vrsta drveta koje se danas zove „sveti fikus“ (Ficus religiosus). Danas se ono može vidjeti u svakom budističkom samostanu ili hramu. Prema predaji je Sidharta Gautama upravo pod takvim drvetom dostigao potpuno prosvjetljenje i postao Buda, tj. probuđeni.

Jelen. Prema legendi, Buda je u šumi čitao petorici asketa svoju propovijed „Okretaj kotača učenja“. Oni su slušali Učitelja, a kada je propovijed završena, nestali su u šumi. Od tada jelen simbolizira „prihvaćanje učenja“. U budističkim samostanima može se vidjeti i njezin skulpturalni prikaz.

Suncobran. Nije isključeno da se budistički monah pomoću suncobrana jednostavno pokušava zaštititi od vrućine ili kiše. Pa ipak, stilizirani suncobran u budizmu simbolizira još i dobra djela koja ga štite od udaraca sudbine.

Lotos. Lotos simbolizira čistoću. Taj simbol sadrži u sebi metaforu budizma. Lotos je uvjek čist, iako raste u mutnoj i prljavoj vodi.

Ruski tekst na portalu Ministarstva kulture RF,culture.ru.