Ipatijevski manastir, kolijevka Romanovih

Fotografije ljubaznošću portala Ministarstva kulture RF, culture.ru.

U Rusiji će 2013. biti obilježen važan jubilej: 400-godišnjica doma Romanovih i preporoda ruske državnosti. Najsvečanija će biti proslava u Kostromi, jer je Ipatijevski manastir svojevremeno bio kolijevka dinastije Romanovih.

Smatra se da je obitelj 1330. osnovao tatarski knez Čet, začetnik čuvenog roda Godunovih. Prema manastirskoj predaji, Čet je krenuo put Moskve s namjerom da stupi u službu kod moskovskog kneza Ivana Kalite, ali se usput ozbiljno razbolio. Predahnuo je na mjestu gdje se rijeka Kostroma ulijeva u Volgu i tu mu se javila Bogorodica s apostolom Filipom i mučenikom Ipatijem, poslije čega je bio iscijeljen. Čet se obradovao i primio pravoslavlje, a na mjestu svog noćnog viđenja osnovao je monašku obitelj.

Prvi ruski car iz dinastije Romanovih, Mihail Fjodorovič. Izvor: Rukopis „Porijeklo ruskih vladara“ („Корень Россiйских государей“), 1913.

Moćne manastirske zidine poslužile su 1613. kao pouzdano sklonište 16-godišnjem Mihailu Fjodoroviču Romanovu i njegovoj majci, monahinji Marti. A život im je zaista bio u opasnosti. Tada je već bila ugašena dinastija Rjurikoviča i za Rusiju je počeo težak period, koji je dobio naziv „Smutno doba“ i trajao je nekoliko godina. Zemski sabor je 1613. za cara izabrao mladog Mihaila kao najbližeg rođaka prethodnih ruskih careva i to je bio početak nove carske dinastije Romanovih. Poljaci su na sve načine pokušavali da mu onemoguće dolazak na prijestolje, jer je njihov carević Vladislav htio postati vladar Rusije. Manji odred Poljaka upućen je u Ipatijevski manastir da ubije Mihaila Romanova, ali je usput zalutao i naišao na Ivana Susanjina koji im je obećao da će im pokazati put, a tajno je poslao rođaka da upozori monahinju Martu i njezinog sina. Kao što je poznato, Susanjin je odveo odred u neprohodnu močvarnu šumu, gde je mučen i ubijen, ali nije otkrio Poljacima put do manastira i tako je spasio cara i zemlju od stranih osvajača.

Za to vrijeme je poslanstvo Zemskog sabora na čelu sa arhiepiskopom rjazanjskim i muromskim Teodoritom pristiglo u Kostromu i 14. ožujka 1613. je u manastiru održana litija s glavnom gradskom svetinjom, čudotvornom ikonom Teodorovske Majke Božje. Međutim, Mihail nije želio biti car i nekoliko puta je odbijao prihvatiti odluku sabora. Bio je sasvim mlad, a država je bila upropaštena poslije Smutnog doba. I monahinja Marta je sa suzama odbijala blagosloviti stupanje sina na prijestolje, jer je dobro znala kako su kratko vladali Mihailovi prethodnici i kako je užasan bio njihov kraj. Tada ih je Teodorit ukorio, rekavši da će ruska zemlja doživjeti nove nevolje i za njih će pred Bogom odgovarati Mihail i njegova majka. Čuvši to, Romanov je sav u suzama pristao preuzeti prijestolje i pred ikonom Bogorodice Teodorovske prihvatio izbor sabora.

14. ožujka 1613: mladi Mihail Fjodorovič i njegova majka, monahinja Marta, primaju povelju Zemskog sabora o odluci o izboru za cara pod zidinama kostromskog Ipatijevskog manastira. Minijatura iz „Knjige o izboru za cara na najuzvišenijie prijestolje velikog ruskog carstva velikog gospodara i velikog kneza Mihaila Fjodoroviča, cijele velike Rusije samodršca“ („Книги об избрании на царство на превысочайший престол великаго российскаго царствия Великаго Государя и Великаго Князя Михаила Феодоровича всея великия России Самродержца“), 1673.

Car je 19. ožujka krenuo u Moskvu, praćen mnoštvom ljudi u povorci ispred koje su nošeni križevi i ikone. Tako je počeo preporod ruske državnosti, a Ipatijevski manastir u Kostromi od tada se naziva kolijevkom doma Romanovih.

Romanovi su obasuli obitelj mnogim bogatstvima. Hram Svete Trojice ponovo je sagrađen, u njega je poslano mnoštvo skupocjenih ikona, križeva i različitih crkvenih predmeta, a manastirska biblioteka postala je riznica bogato ukoričenih rukopisnih knjiga neprocjenjive vrijednosti. Ovdje se do 18. stoljeća čuvao jedinstveni ljetopis koji je kasnije nazvan Ipatijevski. To je jedan od najstarijih prijepisa „Povijesti o drevnim vremenima“.

Danas u obitelji postoji hram Svete Trojice, hram pravednog Lazara Četvorodnevnog u kripti, kao i hram svetih mučenika Hrisanta i Darije. Otvoren je za posjetitelje i crkveni povijesno-arheološki muzej. U manastir dolaze posjetitelji iz različitih krajeva Rusije i svijeta da se poklone čudotvornoj ikoni Bogorodice Tihvinske, čestici rize gospodnje i čestici relikvija sveštenomučenika Ipatija, episkopa gangrskog.

Ruski tekst na portalu Ministarstva kulture RF, culture.ru.