Mato Špekuljak: ruska kultura je najznačajnija slavenska kultura

Odakle ideja osnivanja Udruge za ruski jezik i kulturu? Čime se Udruga bavi?

Ideja o osnivanju hrvatske Udruge za ruski jezik i kulturu rezultat je suradnje hrvatske humanističke organizacije Lige Humanitas s Ruskim humanističkim društvom (Российское гуманистическое общество). U okviru Lige Humanitas osnovan je 2010. godine Ruski klub. Taj je klub ujesen 2010. godine Zagrepčanima ponudio besplatan kratki tečaj ruskog jezika u okviru spomenute udruge. U Klubu se računalo s otprilike desetak zainteresiranih ljudi, ali želju da uče ruski jezik besplatno, nakon što je tu informaciju u eteru tijekom dva ljetna mjeseca objavljivala jedna zagrebačka radiopostaja, izrazilo je – petstotinjak građana. To je za sve nas u Klubu bilo vrlo veliko iznenađenje, obzirom da se u devedesetim godinama za učenje ruskog jezika gotovo nitko u Hrvatskoj nije zanimao te je on, u međuvremenu, posve nestao iz  hrvatskog školskog sustava (ostale su tek dvije katedre rusistike na dva filozofska fakulteta, jednom u Zagrebu i drugom u Zadru). Doduše, nakon devedesetih godina zanimanje za učenje ruskog jezika u hrvatskim školama stranih jezika počelo je postupno rasti, ali toliko zanimanje za ruski jezik 2010. godine nitko nije očekivao. Odlučili smo ugasiti Ligu Humanitas i njen Ruski klub te smo početkom 2011. godine, na ruski Badnjak, osnovali Udrugu za ruski jezik i kulturu, odnosno – Ruski klub Lige Humanitas prerastao je u samostalnu udrugu, a u okviru te udruge predvidjeli smo Humanističku sekciju koja će nastaviti raditi sve što je ranije radila Liga Humanitas, ali imajući u prvom planu rusku i hrvatsku humanističku misao, znanost, kulturu i umjetnost.

Osnovni cilj hrvatske Udruge za ruski jezik i kulturu je promicanje i popularizacija ruskog jezika i kulture u Hrvatskoj, ali od 2012. godine i - promicanje i popularizacija hrvatskog jezika i kulture na ruskom jeziku. Udruga ima svoj trojezični (na hrvatskom jeziku, na ruskom jeziku i na esperantu) internetski portal na adresi www.ruskijezik.info, organizira sastanke, druženja, prezentacije, predavanja, interne tečajeve, kružoke, radionice, parlaonice, susrete, seminare, kulturne programe, večeri, piknike i još mnogo drugoga što je u svezi s njegovanjem, promicanjem i popularizacijim ruskog jezika i kulture u Hrvatskoj, odnosno hrvatskog jezika i kulture u Rusiji. Udruga, također, posreduje u uspostavljanju kontakata, prijateljstva i suradnje između državljana Ruske Federacije i državljana Republike Hrvatske, a također među pravnim osobama obiju zemalja. Udruga surađuje sa srodnim društvima, kulturnim, obrazovnim, znanstvenim, umjetničkim i drugim organizacijama i ustanovama kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama, sudjeluje na susretima, seminarima, savjetovanjima, konferencijamа i drugim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu, a koji su u svezi s ciljevima i djelatnostima Udruge.

Udruga je osnovana relativno nedavno. Kakvi su njeni rezultati? Uspijeva li Udruga popularizirati ruski jezik i kulturu?

Mi smo, u Udruzi, zadovoljni rezultatima. U samo dvije godine u Udruzi se okupilo preko 200 članova, Udrugu su podržali mnogi hrvatski i strani rusisti, uključujući rusiste iz Ruske Federacije: u Udruzi ima nekoliko desetaka počasnih članova, među njima i dvoje akademika: akademik Vitalij Kostomarov, rusist svjetskog ugleda, i Antica Menac, legenda hrvatske rusistike. Aktivnosti Udruge održavaju se gotovo svakodnevno. Na portalima Udruge registrirano je ukupno preko 200 korisnika. Nedavno je u okviru Udruge osnovana prva hrvatska Sekcija profesora ruskog jezika, a u Moskvi zaživljava podružnica Udruge koja djeluje pod krovom Škole balkanskih jezika “Balkanika” i u kojoj se okupljaju Moskovljani koje zanimaju Hrvatska, njena kultura i njen jezik.

 Koje zadaće stoje pred Udrugom? Ima li novih projekata?

Planiramo osnivanje Sekcije mješovitih hrvatsko-ruskih brakova, s posebnom željom pomoći dvojezičnoj djeci u takvim brakovima, ali i ruskom bračnom partneru u adaptaciji u hrvatsko društvo. U tome nam pomaže iskustvom partnerska Ruska dopunska škola “Vesela dRuščina” iz Ljubljanje (direktorica Julija Mesarič). Zajedno s ruskim stručnjacima Centra međunarodnog obrazovanja Moskovskog državnog sveučilišta “M. V. Lomonosov” i s nakladnom kućom “Russkij jazyk. Kursy” namjeravamo prirediti maksimalno kratak i jednostavan udžbenik ruskog jezika za Hrvate, koji bi mogao postati popularnim i traženim. Želimo, u strukovnom smislu, izaći maksimalno ususret hrvatskim rusistima te biti na raspolaganju svim Hrvatima koji se zanimaju za Rusiju (zemlju, ljude, kulturu, jezik) baš kao i svim Rusima koji se zanimaju za Hrvatsku. 

Dok «Rossotrudničestvo» ne otvori u Zagrebu svoj centar znanosti i kulture, kakav već postoji i djeluje u glavnom gradu susjedne Slovenije,  za nas je dragocjena mogućnost sudjelovanja u programima (seminarima, okruglim stolovima, metodičkim školama rusistike, natjecanjima itd.) koje organizira Ruski centar znanosti i kulture u Ljubljani, nerijetko pri tome angažirajući ugledne goste iz Rusije. Zanima nas i mogućnost drugih oblika suradnje s ljubljanskim Centrom (naprimjer, realizacija zajedničkih aktivnosti na teritoriju Republike Hrvatske). Ruski centar znanosti i kulture u Ljubljani širom je ovorio vrata kako našim suradnicima tako i redovnim članovima te, za tu mogućnost, izražavamo iskrenu zahvalnost «Rossotrudničestvu», direktoru ljubljanskog centra, gospodinu Rifatu Patejevu, i  voditeljici Centra gospođi Valeriji Kiljpjakovoj.

Koliko ljudi sudjeluje u aktivnostima Udruge? Recite, molimo Vas, nekoliko riječi o Vašim suradnicima.

Od preko 200 članova naše Udruge nekoliko desetaka članova sudjeluje u našim aktivnostima najmanje jednaput tjedno,  ovisno o razini vladanja ruskim jezikom. Neki naši programi su javni, tj. otvoreni su za sve građane, a ne samo za članove Udruge. Ipak, tek od ove godine planiramo izaći u širu javnost i organizirati javna predavanja, prezentacije, izložbe, proslave ruskih blagdana i slično za građane Zagreba, ali i drugih mjesta u Hrvatskoj putem podružnica koje planiramo osnovati.

Kronično nam  nedostaje veći broj kompetentnih rusista-volontera koji mogu i žele kod nas voditi različite programe, ali nekako ih ipak pronalazimo, a oni pronalaze nas. U Udruzi su, od prošle godine, vrlo aktivne dvije mlade profesorice  ruskog jezika i književnosti – Silvija Jugović i Senka Tavčar.  Za područje ruske kulture nedavno nam se pridružio mladi profesor ruskog jezika i književnosti Zoran Tihomirović. On će voditi Humanističku sekciju naše udruge, koja je upravo u procesu osnivanja. Posebno su nam dragocjeni izvorni govornici – mr. sc. Inna Grubmair, filolog,  i Alla Strineka, ekonomist i povjesničar. Kod nas predsjenik Udruge nije samo počasna dužnost, nego i predsjednik vodi nekoliko aktivnosti tjedno, svakodnevno održava i osvježava internetske stranice Udruge te obavlja dužnost i tajnika i blagajnika jer nam financijske mogućnosti još ne dozvoljavaju za te poslove angažirati plaćene suradnike.

Za što se članovi Udruge najviše zanimaju?

Većina članova Udruge prvenstveno cijeni mogućnost biti u svakotjednom kontaktu s ruskim jezikom, naročito s izvornim govornicima ruskog jezika, primjenjivati ranije (u slučaju starijih generacije - tijekom redovnog školovanja, a u slučaju mlađih generacija - u školama stranih jezika)  stečeno znanje ruskoga i usavršavati ga. Stanovito zanimanje izazivaju i ruske večeri, koje organiziramo otprilike jedanput mjesečno u suradnji s Nacionalnom zajednicom Rusa Hrvatske. Tako smo, primjerice, nedavno imali večer posvećenu dinastiji Romanovih, večer ruskih carica, večer A. S. Puškina, božično-novogodišnju večer, prezentacije putovanja i boravka u Rusiji članova Udruge... Ima «čak» i članova Udruge koji se zanimaju za rusku gramatiku i sudjeluju u gramatičkoj radionici.

Od kakve koristi za Hrvate, po Vašem mišljenju, može biti ruski jezik?

Za većinu Hrvata ruski je jezik zanimljiv prvenstveno zbog mogućnosti što bolje osobne komunikacije s ruskim turistima, mogućnosti kvalitetnijeg pružanja različitih usluga turistima iz Ruske Federacije i drugih zemalja gdje se više ili manje govori ruski. Nekoga zanima mogućnost poslovnih kontakata s ruskim partnerima, a nekome je motiv za učenje ruskog jezika – ljubav. Mi, kao Udruga, međutim organiziramo i različite aktivnosti za Ruse koji žive u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu i okolici (recimo, besplatan tečaj hrvatskog jezika i kulture), radujemo se gostima iz Rusije i organiziramo prijateljske susrete ruskih gostiju s članovima i prijateljima naše Udruge. Zanimanje za takve susrete je prisutno s obje strane.

Kakve prihode, osim članarina, ima Udruga za ruski jezik i kulturu? Da li su ti prihodi dostatni za daljnji razvoj Udruge?

Za sada Udruga financijski funcionira isključivo od članarina i entuzijazma svojih članova. Mi još nemamo niti vlastiti prostor, nego djelujemo u prostoru Nacionalne zajednice Rusa Hrvatske (predsjednica Jana Pešić, tajnica Ekaterina Marinić), koja nam već treću godinu u tom smislu izlazi ususret. Kako sam već spomenuo, neke aktivnosti realiziramo zajedno. Nadamo se da će se u doglednoj budućnosti naći sponzori koji će nas podržati i pomoći nam realizirati šire i veće planove za koje su, razumije se, potrebna dodatna financijska sredstva.

Zašto baš ruski jezik? Čime ruski jezik i ruska kultura privlače Vas osobno?

Ruski jezik i rusku kulturu zavolio sam još kao dječak koji se - u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi u kojoj se tada učilo strane jezike po načelu: polovina od ukupnoj broja odjeljenja uči ruski, a polovina engleski - našao u “ruskom odjeljenju”. Pjevali smo vesele pionirske pjesme na ruskom jeziku, još i sada se nekih sjećam, i to mi se svidjelo. Kasnije, u gimnaziji, zavolio sam rusku književnost. Po završetku gimnazije i odsluženju vojnog roka upisao sam studij rusistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i odlučio postati profesorom ruskog jezik i književnosti. Dobar broj godina radio sam kao profesor ruskog jezika, ali neko sam vrijeme radio i kao prevoditelj za hrvatske građevinske tvrtke koje su tada gradile velik broj objekata u zemljama bivšeg SSSR-a. Devedesetih godina počeo sam raditi u Hrvatskoj vojsci, u kojoj je u to vrijeme gotovo sva tehnika bila iz Rusije i drugih zemalja ruskog govornog područja. Kao djelatna vojna osoba nešto sam se ranije našao u mirovini te sam odlučio, u mjeri svojih znanja i mogućnosti, ostatak života posvetiti  promicanju i popularizaciji ruskog jezika  i kulture u Hrvatskoj, odnosno hrvatskog jezika i kulture u Rusiji.  Ruska kultura najznačajnija je i najbogatija slavenska kultura, što je, meni kao Hrvatu, dovoljno da bude mojom drugom kulturom, jednako kao što je ruski jezik – moj drugi jezik.