München bira Gergijeva

Velerij Gergijev. Foto: ITAR-TASS.

Velerij Gergijev. Foto: ITAR-TASS.

Čuveni ruski dirigent Valerij Gerbijev primio je ponudu da stane na čelo Münchenskog filharmonijskog orkestra. Ceremonija potpisivanja ugovora, koji počinje važiti od 2015. godine, zakazana je za 1. veljače. Tim povodom ruski maestro i njegov njemački kolektiv nastupaju u Münchenu s koncertima.

Pod ravnanjem Valerija Gergijeva Münchenski filharmonijski orkestar ne svira prvi put. Kako je rekao sam dirigent, mi već dobro poznajemo jedni druge i vrlo mi je drago što će se sada naš stvaralački savez proširiti. Snažan temelj za proširenje ovakve suradnje postao je prošlogodišnji koncertni ciklus pod nazivom Šostakovič Gergijeva. Tada je u Münchenskoj filharmoniji izvedeno svih 15 simfonija Dmitrija Šostakoviča. Intendant münchenskog orkestra Paul Müller smatra da su ovi koncerti dali Nijemcima mogućnost da bolje shvate glazbu velikog skladatelja.

Ocjenjujem to kao događaj, zato što nam maestro Gergijev dolazi iz Peterburga, grada gdje su rođena ova djela. I to nas približava izvorima ove glazbe.

Valerija Gergijeva izabrali su za glavnog dirigenta orkestra Münchenske filharmonije tijekom tajnog glasanja članova gradskog vijeća i članovi orkestra su jednoglasno primili ovu odluku. Isto kao što su prije šesto godina za Gergijeva glasali umjetnici Londonskog simfonijskog orkestra – i ruski maestro je stao na njegovo čelo. On i danas ostaje glavni dirigent britanskog orkestra. I po tome kako s njima radi, mogu se dati prognoze budućeg rada s münchenskim orkestrom. Na primjer, pretpostaviti da će na repertoaru münchenskog orkestra biti više ruske glazbe. Dolaskom Gergijeva u bilo koji strani orkestar, po pravilu, ne samo da se pojavljuje ruska glazba, već i čitavi ruski projekti: Sve simfonije Prokofjeva s istim tim londonskim orkestrom, trodnevni festival glazbe Stravinskog s orkestrom Njujorške filharmonije. Valerij Gergijev uporno popularizira rusku glazbu u inozemstvu. I to daje povod da se on usporedi s velikim ličnostima prošlosti – na primjer s čuvenim impresariom Sergejom Djagiljevom. Promatrajući djelatnost Valerija Gergijeva, profesor Peterburškog konzervatorija Leonid Gakelj primjećuje:

Uveli smo rusku glazbenu kulturu u svijet, pri tome je to učinjeno naporima jednog čovjeka – isto kao što je učinio Djagiljev: ne Ana Pavlova, ne Nižinski, ne Benua, već Sergej Djagiljev. Isto to čini Valerij Gergijev naporima ogromnih razmjera. To su napori u kojima se njegov talent glazbenika na najneobičniji način spojio s njegovim talentom impresarija, menadžera.

Usmjerenost maestra na popularizaciju ruske glazbene umjetnosti u svijetu primjetna je već na koncertima povodom potpisivanja ugovora u Münchenu. Valerij Gergijev postavio je u program ne samo austrijsko-njemačku glazbu, već i djela istaknute ruske suvremene skladateljice Sofije Gubajduline.