Ruske bajke Bečkog bala

Ruski bal u austrijskoj prijestolnici održava se već sedmi put. On uvijek privlači posebnu pažnju – ne samo Austrijanaca, koji se zanimaju za povijest  i kulturu Rusije. Ovaj put, na primjer, očekuju se gosti iz 13 zemalja, rekla je u intervjuu za Glas Rusije domaćica bala Natalija Holzmiller.

Zamislite carski dvorac koji nazivaju jednim od najelegantnijih u Europi. I dvoranu u kojoj vise lusteri, koje je ruski car Aleksandar Prvi poklonio austrijskoj monarhiji. To je bilo za vrijeme Bečkog kongresa (1814-15) koji je, kako se zna, odredio sudbinu Europe. Aleksandar je dugo živio u Beču, radio na tom kongresu, koji je ušao u povijest kao razigrani kongres. I u Hofburgu čak postoje sobe koje se tako i zovu – aleksandrovske.

Simbol kulturnih sezona Rusije i Austrije u 19. stoljeću postala je figura kralja valcera Johanna Straussa sina. On je u Rusiji proveo 11 ljetnih sezona, nastupajući sa svojim orkestrom i ruskim glazbenicima u dvorcima Peterburga i njegove okoline: Carskog sela, Pavlovska, Petergofa... Danas u znak sjećanja na to peterburžani održavaju međunarodni festival Veliki valcer.

Na prelasku iz 20. u 21. stoljeće ruski glazbenik, dirigent Vladimir Fedosejev utjecao je na glazbeni pejzaž Beča: osam godina maestro je bio na čelu Bečkog simfonijskog orkestra. Između ostalog Ruski bal u Beču nije nastao sam po sebi, već pod utjecajem tadašnjeg kulturnog života Rusije. Natalija Holzmiller, porijeklom iz Rusije, diplomat Peterburškog konzervatorija, kaže:

„Nekoliko puta bila sam gost balova Marijinskog kazališta pod nazivom Bal Bijelih noći u Jekaterininskom dvorcu Carskog sela. I to me je toliko potreslo! Bljesak dvorane s prijestoljem, svečano odjeveni gosti, divni ukrasi, predivni stolovi, cvijeće i orkestar Marijinskog kazališta. Maestro Gergijev, najbolji solisti... Vatromet na jezeru, sve to me je oduševilo! A budući da sam od djetinjstva sanjala o tome da idem na pravi bal, strašno sam poželjela učiniti nešto slično. I uvjerila sam Valerija Gergijeva da priredi bal u Beču – europskoj prijestolnici balova“.

Maestro Gergijev podržao je ideju. I tri prva ruska bala protekla su u znaku Marijinskog kazališta koji je predstavio u Beču svoje mlade talente. S vremenom se krug izvođača proširio, nastala je tradicija tematskih balova. Tema ove godine je Ruska bajka. Pri tome ne samo u doslovnom, već i u metaforičkom smislu. Kao san, ispunjenje želja. Domaćica bala preuzet će ulogu dobre vile, a čudesa izvođačke umjetnosti gostima će pokazati solistica Boljšog teatra Dinara Alijeva, vokalni ansambl iz Moskve Babje ljeto i dječji baletni studio Carousel iz Beča. Organizatori ne samo da žele ljudima pružiti radost, nego i pokazati Rusiju, koju oni znaju i vole, bez klišeja i primitivnih simbola. Austrijski novinari nazivaju Ruski bal jednim od simbola ruske kulture u inozemstvu. A njegova domaćica Natalija Holzmiller uvjerava da Rusija kod većine Austrijanaca izaziva divljenje i zanimanje.