Što donosi ruski kulturni život u 2013?

Legendarni film starog redatelja, premijere u Boljšom teatru, simfonijski maraton Gergijeva, nova scena „Mariinskog“, ratni film o Staljingradskoj bitci u formatu IMAX i još mnogo toga.

U 2013. godini u će Rusiji poslije dugog niza godina konačno biti završeno snimanje legendarnog filma starog, genijalnog redatelja. Bit će novih premijera u Boljšom teatru, održat će se glazbeni festivali u Kazanju i na Crnom moru, a u Moskvi će se okupiti najbolje kazališne trupe Rusije, dok će gosti festivala i drugih kulturnih događaja možda biti oslobođeni viza. U istoj godini otvorit će se nova scena teatra „Mariinski“ u Sankt Peterburgu, a ratni film o Staljingradskoj bitci bit će prvi koji je snimljen u formatu IMAX.

Film Alekseja Germana Starijeg „Teško je biti Bog

Leonid Jarmolnik u filmu „Teško je biti Bog“ Alekseja Germana. Izvor: kinopoisk.ru.

Aleksej German autor je genijalnog filma „Provjera na putovima“ i krajnje mračnog filma „Hrustaljov, auto!“. On već duže od jednog desetljeća snima film „Teško je biti Bog“. Riječ je o ekranizaciji kultnog sovjetskog fantastičnog romana braće Strugacki o znanstveniku sa Zemlje koji je poslan u feudalno društvo na drugom planetu i postepeno gubi mogućnost da ostane neutralan, a ujedno gubi i ljudski oblik. German je obećao da će se film pojaviti 2012., ali još uvijek boluje i još uvek montira zvuk. Odabrani ruski filmski kritičari vidjeli su film u fazi montaže, a pojedini kadrovi su se pojavljivali na raznim sajtovima. Bit će to, po svemu sudeći, najmračniji, najkrvaviji i najmonstruozniji srednji vijek u povijesti filma.

Film Fjodora Bondarčuka „Staljingrad

Scena iz budućeg filma „Staljingrad“ Sergeja Bondarčuka. Source: kinopoisk.ru.

Fjodor Bondarčuk sin je legendarnog redatelja „Rata i mira“ Sergeja Bondarčuka. Bondarčuk Mlađi je i sam iskusan i prilično uspješan redatelj, a 2013. predstavit će nam film „Staljingrad“ – priču o ljubavi usred najstrašnijih bitaka u povijesti čovječanstva. Budžet filma je 30 milijuna dolara. Film se snima istovremeno u 2d, 3d i IMAX formatu. Bondarčukovo stvaralaštvo prilično je neujednačeno, ali ovo će po svoj prilici biti strašan i prodoran film o jednoj od najmonstruoznijih i najslavnijih epizoda Drugog svjetskog rata.

Godišnjica rođenja Sergeja Rahmanjinova

Rahmanjinov je bio jedan od najboljih pijanista svog vremena. Smatra se da je ovaj skladatelj 20. stoljeća posljednji veliki predstavnik romantizma u ruskoj klasičnoj glazbi. Izvor: RIA „Novosti“.

U moskovskoj Koncertnoj dvorani „Čajkovski“ 1. i 2. travnja bit će proslavljena 140-godišnjica rođenja Sergeja Rahmanjinova, jednog od najvećih ruskih skladatelja 20. stoljeća. Dva će dana pijanist Denis Macujev i Državni orkestar „Svetlanov“ izvoditi sve klavirske koncerte Rahmanjinova. Dirigirat će čuveni američki dirigent Leonard Slatkin.

Uskršnji festival

Valerij Gergijev je umetnički direktor Moskovskog uskršnjeg festivala i teatra „Mariinski“. Izvor: Rosijska gazeta.

Moskovski uskršnji festival održava se svake godine na pravoslavni Uskrs, koji najčešće pada krajem travnja. Organizator festivala je glavni dirigent i intendant teatra „Mariinski“ iz Sankt Peterburga. Danas je to u Moskvi najvažniji godišnji događaj iz područja klasične glazbe. Zasada nije objavljen program novog festivala, ali možemo biti sigurni da će njegov osnovni, simfonijski dio biti grandiozan. Tradicionalni elementi festivala su nastupi zborova, dječji dio programa i „Tjedan crkvenih zvona“, koja predstavlja zaseban festival zvonara čiji su instrumenti tradicionalna ruska zvona na crkvenim zvonicima. Tih dana ova će se zadivljujuća glazba moći čuti u svakoj moskovskoj uličici, jer će zvonari iz raznih hramova nastupati jedan za drugim, tako da će zvonjava odjekivati sa svih strana.

Otvaranje nove scene „Mariinskog“

U glavnom opernom kazalištu Sankt Peterburga u svibnju će biti otvorena nova scena. A zatim će u jesen na tu scenu biti prenijete najsloženije i najveće postavke, prije svega najuspješnija Wagnerova operna ostvarenja. Izgradnja scene dugo je planirana. Na natječaju su sudjelovali čuveni arhitekti, a umjetnički rukovoditelj kazališta Valerij Gergijev svesrdno je podržavao projekt arhitekta Erika Mosa. Taj projekt se, međutim, nimalo nije dopao stanovnicima Peterburga, jer nitko od njih ne želi da se u centru grada, koji je sam po sebi muzej, podigne pretjerano moderna zgrada. Na natječaju 2003. pobjedio je projekt Dominika Peroa, koji je zatim odbačen. Na novom natječaju, raspisanom 2009, pobijedio je projekt kanadskog arhitektonskog ureda Diamond & Schmitt Architects. Ministar kulture Rusije Vladimir Medinski vrlo je zadovoljan zgradom. „To će biti najbolja kazališna zgrada na svijetu!“, napisao je Medinski na svom profilu na Twitteru.

„Carska nevjesta u Boljšom teatru

„Carska nevesta“ u Boljšom teatru. Izvor: Damir Jusupov.

Boljšoj teatar obnovit će predstavu „Carska nevjesta“ Nikolaja Rimskog-Korsakova u onom vidu u kojem je bila postavljena na scenu 1960-ih. U vrijeme kada suvremeni uspješni redatelji jako vole operu i postavljaju „modernizirane verzije“ koje ponekad dovode u nedoumicu opernu publiku, teatar izlazi u susret svojim predanim poklonicima i obnavlja staru postavku s raskošnim kostimima i tradicionalnom scenografijom, tj. demonstrira veliki operni stil u njegovom najboljem izdanju. Redatelj ove obnovljene postavke je gošća iz Izraela Julija Pevzner, koja je obnavljala predstave u SAD-u i Europi, a dirigent je glazbeni urednik Boljšog teatra Vasilij Sinajski.