Predstavljamo 10 dostignuća iz 2012. godine kojima se Rusija s pravom može ponositi.
1. Volonteri
2. Jezero Vostok
3. Jandeks
4. Narodni heroji
5. Nalazište Bovanjenkovo
6. Paraolimpijci
Još je povjesničar Vasilij Ključevski pisao o tome kako je povijest Rusije ustvari povijest neprekidne kolonizacije. Aleksandar Solženjicin smatrao je da najveći problem naše zemlje predstavljaju ogromni neistraženi teritoriji. Industrijalizacija Bovanjenkovskog nalazišta prirodnog plina usred beskrajne arktičke pustinje poluotoka Jamal nije samo veliki uspjeh domaće plinske industrije, nego i važan korak u unutarnjoj kolonizaciji zemlje i širenju civilizacije na našoj sjevernoj periferiji.
„Nijedna zemlja na svijetu nije ništa gradila u arktičkom pojasu“, izjavio je na otvaranju nalazišta Aleksej Miller, predsjednik upravnog odbora „Gazproma“. „Danas je Rusija realno pokazala kako joj na Arktiku nema ravnih.“
Naravno, izjava je pompozna, ali nije neosnovana. Bovanjenkovo je u biti nastavak unutarnje industrijske ekspanzije Rusije, prekinute početkom 1990-ih.
Perspektive ovog nalazišta su impozantne. U sastav prvog pokrenutog pogonskog kompleksa ulaze i stanice za kompleksnu pripremu plina čiji je kapacitet 30 milijardi kubnih metara plina godišnje, kao i 60 bušotina. Gazprom gradi i sustav magistralnih plinovoda Bovanjenkovo-Uhta za transport jamalskog plina u Jedinstveni sustav snabdijevanja plinom. U ovom trenutku izgrađena je prva linija duga više od 1240 km. Planirano je da se izgradnja u potpunosti završi do 2016.
Zalihe nalazišta procjenjuju se na 4,9 bilijuna kubnih metara. Radi usporedbe, svjetska potrošnja plina iznosi 3,2 bilijuna kubnih metara godišnje. To su zaista impresivne brojke, stoga Aleksej Miller nije nimalo slučajno usporedio značaj početka rada Bovanjenkova za ekonomiju zemlje s industrijalizacijom ogromnih nalazišta Zapadnog Sibira 70-ih godina prošlog stoljeća.
Naravno, cijela ova impozantna slika industrijskog napretka ima jedan očit nedostatak: rad Bovanjenkova samo je nastavak dugotrajne faze u kojoj se ruska ekonomija temelji na energetici. Pa ipak, nalazište je osnovni pokretač velikog jamalskog projekta, na koji će se nadovezivati sve ostalo, što će doprinijeti transformaciji beživotne arktičke pustinje u nov i vrlo važan ogranak ekonomije u Rusiji.
Ne radi se tu samo o plinu, iako njegove zalihe na poluotoku i u okolnim vodama same po sebi predstavljaju svojevrsnu garanciju da će Rusija i u narednim godinama uživati status energetske supersile, budući da istražene, preliminarno procijenjene i perspektivne rezerve plina iznose 26,5 bilijuna kubnih metara. To će omogućiti da se do 2030. ovdje eksploatira i po 360 milijardi kubnih metara plina godišnje.
Zabranjeno je kopiranje i ponovno objavljivanje sadržaja objavljenih na „Ruskom vjesniku“, djelomično ili u cjelini, u elektronskom ili pismenom obliku, bez pismenog odobrenja redakcije.