ITAR-TASS: Jesu li Vaši izumi primenjeni u praksi ili su još uvijek u sferi fundamentalne znanosti?

Jaroslav Sergejev: Britanski matematičar i filozof Alfred North Whitehead rekao je: „Čovječanstvo napreduje tako što se povećava broj važnih operacija koje čovjek može obavljati, a da pri tome o njima ne misli“. Zahvaljujući „računalu beskonačnosti“ čovječanstvo bez problema može operirati različitim beskonačno velikim i beskonačno malim brojevima kao da su obične, konačne veličine.

 
Ruski matematičar Jaroslav Sergejev. Izvor: nnov.hse.ru.

Metoda koju sam razvio može se koristiti kako za modeliranje objekata, tako i za kreiranje nove vrste numeričkih metoda, pomoću kojih je moguće vršiti mnogo preciznije proračune. Želio bih istaknuti kako se ne radi o simboličkom računu, već o numeričkom. Do sada nije bilo moguće vršiti operacije s beskonačno velikim i beskonačno malim veličinama. Danas je, zahvaljujući novom jeziku, moguće prijeći s kvalitativnog na kvantitativno određenje beskonačnosti.

Novu računalnu metodologiju već koriste znanstvenici u Rusiji, Italiji, Francuskoj, SAD-u i drugim zemljama. Ona omogućava da se zadaci linearnog programiranja, kao i globalne i lokalne optimizacije, rješavaju na posve nov način. Osim toga, matematika koja koristi beskonačno male (infinitezimalne) veličine može biti upotrjebljena za rješavanje diferencijalnih jednadžbi. Vrlo zanimljivi rezultati postignuti su njezinom primjenom u perkolacijskoj teoriji (teoriji protjecanja toka kroz porozne materijale ili proticanja električne energije kroz mješavinu čestica provodnika i izolatora).

Perkolacijska teorija prvobitno je nastala tijekom pokušaja da se opiše proces prolaska vode kroz aparat za kavu. Zatim je počela njezina primjena u području poluprovodnika. Iste metode mogu se koristiti i pri opisu prolaska vode kroz tlo.

ITAR-TASS: Hoće li se Vaše „računalo beskonačnosti“ pojaviti u industrijskoj proizvodnji?

J.S.: Ja sam stvorio potrebnu metodologiju i programski prototip koji funkcionira. U stvari, u pitanju je obično računalo koje pomoću određenog programa emulira „računalo beskonačnosti“. Međutim, u biti ga je vrlo jednostavno proizvoditi i kao poseban hardware, što iz perspektive praktične primjene predstavlja jednu od njegovih značajnih prednosti. Mogli bismo povući paralelu s brojevima s pokretnom decimalnom točkom. Nekada su računala tijekom operacija s takvim brojevima također koristili emulaciju, zatim je u tu svrhu korišten specijalni koprocesor, a danas je to rješenje već ugrađeno u ‘jezgru’ svakog procesora. Kada je u pitanju ‘računalo beskonačnosti’, može se primijeniti bilo koja od ovih opcija ili se mogu realizirati sve zajedno, jer različitim korisnicima mogu odgovarati različite varijante uporabe.

Zahvaljujući „računalu beskonačnosti“ čovječanstvo bez problema može operirati različitim beskonačno velikim i beskonačno malim brojevima kao da su obične, konačne veličine.

„Računalo beskonačnosti“ može naći primjenu u svim područjima u kojima se koriste proračuni s visokim stupnjem točnosti. Danas su to praktički sve visokotehnološke grane industrije. Ovo će računalo omogućiti povećanje preciznosti starih matematičkih modela, ali i kreiranje novih, kakve danas još ne možemo niti zamisliti. Kako bi se to dogodilo, potrebno je da stručnjaci iz svakog konkretnog područja nauče koristiti ovu matematiku i ovaj novi računalski alat. Ako ne znate kako nešto funkcionira, ne možete to ni primijeniti u praksi. Tako je svojevremeno bio kreiran logaritmar, ali pored toga bilo je potrebno ljude obučiti za njegovo korištenje.

ITAR-TASS: Danas u razvoju industrije značajnu ulogu igraju superračunala. Mogu li se metode koje ste Vi predložili iskoristiti i u tom području?

J.S.: „Računalo beskonačnosti“ može se smatrati jednom vrstom superračunala. On, naime, može obavljati operacije koje obično računalo ne može, tj. on može izvoditi proračune s vrlo visokim stupnjem točnosti, zahvaljujući tome što koristi beskonačno male veličine. Na primjer, ako let rakete možemo pratiti s beskonačno visokim stupnjem točnosti, onda će ona pogoditi cilj sa sto puta većom preciznošću.

Nekada smo učili kako beskonačno minus beskonačno daje neodređeni rezultat. Zato se i svako računanje automatski prekida kada dođemo do neodređenih vrijednosti. U matematici koju ja predlažem račun se može nastaviti i nakon toga. Nestao je zid koji nas je sprječavao u napretku. Sada možemo ići dalje, iako je posve nepoznato što nas tamo čeka. Rimljani, na primjer, nisu znali ni za nulu, ni za negativne brojeve. Zato nisu mogli napisati niti jedan teorem o nuli ili o negativnim brojevima. Na temelju takve matematike bilo bi nemoguće napraviti računalo, jer je za izradu računala potreban pozicijski brojevni sustav s bazom dva (tzv. binarni) ili s bazom tri. Danas imamo novu matematiku koja pred nama otvara posve nove horizonte.

Zabranjeni su kopiranje i republikacija sadržaja objavljenih na „Ruskom vjesniku“, djelomično ili u cjelini, u elektronskoj ili pismenoj formi, bez pismenog odobrenja redakcije.