Nova godina na ruski način

Izvor: RIA Novosti / Vladimir Astapkovič.

Izvor: RIA Novosti / Vladimir Astapkovič.

Nova godina je najomiljeniji i najpriželjkivaniji praznik u Rusiji. On se smatra obiteljskim praznikom i većina ga Rusa dočekuje kod kuće u intimnom krugu. Iako ima i onih koji s veselim društvom odlaze u klub, restoran ili na središnji trg. Glavni praznik u godini povezuje se s okićenom jelkom i poklonima, Djedom Mrazom i njegovom unukom Snjeguročkom, "sovjetskim" šampanjcem, ruskom salatom, filmom "Ironija sudbine" i ostalim neizostavnim novogodišnjim odlikama.

U pravom smislu proslava počinje ispraćajem stare godine. Stol mora pucati pod težinom jela i pića. Postoji uvjerenje da bogati stol donosi blagostanje u dom. Okupljeni se prisjećaju što im je donijela godina, jedni drugima žele da ono što je bilo loše u protekloj godini ostane iza njih te da se okrenu samo najboljem u novoj.     

Protagonisti filma "Ironija sudbine": Nadja (Barbara Briljska) i Ženja (Andrej Mjagkov). Iz slobodnih izvora.

Navečer, 31. prosinca, na nekoliko televizijskih kanala obavezno se prikazuje komedija od dva dijela "Ironija sudbine, ili nazdravlje vam kupanje!". To je dirljiva priča o iznenadnoj ljubavi, koja se dogodila u čarobnu novogodišnju noć. Svaki Rus od malenih nogu zna napamet riječi filma. Kultni film je 1975. godine snimio redatelj Eljdar Rjazanov. Otad je gledanje tog filma postala obiteljska tradicija bez koje ne može proći, baš kao ni bez ruske salate, ni jedna proslava Nove godine.

Rusku salatu izmislio je u drugoj polovini 19. stoljeća francuski kuhar Lucien Olivier, vlasnik moskovskog restorana. Kuhar je do smrti držao u tajnosti recept njezine pripreme. Međutim, jedan od stalnih gostiju restorana došapnuo je sastojke i recept ruske salate ponovno je bio oživljen. U verziji iz 1904. godine ruska salata sastojala se od kuhanih jarebica, telećeg jezika, crne ikre, listova zelene salate, krastavaca, paste od soje, kapara i jaja. Kuhani rakovi mogli su se zamijeniti jastogom. Sve se to bogato zalijevalo originalnim začinom od sastojaka koji su bili dovezeni iz Francuske. Ruska salata uživala je veliku popularnost. Njezin recept postepeno su pojednostavljivali, prilagođavajući je sastojcima koji su bili dostupni sovjetskim domaćicama. Do kraja stoljeća ruska salata je postala potpuna suprotnost svojem originalu te danas odgovara, uz neke preinake, hrvatskoj francuskoj salati.    

Poster iz 1952. godine reklamira "Sovjetski šampanjac". Iz slobodnih izvora.

"Sovjetski šampanjac" svakako je još jedan od glavnih simbola novogodišnjeg praznika. Boca se otvara za prazničnim stolom uz zvuke otkucaja kremaljskog sata. Povijest nastanka tog šampanjca usko je povezana s poviješću Rusije. Poslije Oktobarske revolucije 1917. godine  pjenušava vina su kao obilježje buržoazijskog nasljeđa nestala s polica trgovina. Ipak već 1924. godine, nakon ukidanja ''suhog zakona'', sovjetski proizvođači vina počeli su raditi na stvaranju vina masovne potrošnje. Šampanjac se od vina za odabrane pretvorio u vino za široke mase. Danas se po trgovinama može naći veliki broj pjenušavih vina, no većina Rusa zbog tradicije daje prednost "Sovjetskom". Čaša "Sovjetskog" šampanjca – to je neizostavni običaj bez kojeg se ne može zamisliti novogodišnja proslava.      

Peljmeni s mesom. Iz slobodnih izvora.

Što se tiče jela, tradicionalno se priprema nekoliko vrsta pečenog mesa, naprimjer, faširana piletina ili patka, hladetina, sarma, peljmeni (mesom punjene kesice od tijesta). Za predjelo – sendviči s crvenom ikrom i različite salate, deseci recepata koje znaju ruske domaćice. I, naravno, slatka klasika – kolač od brusnica, torta od meda, torta "Kornjača" ili "Napoleon", no red na njih dolazi tek sljedeći dan.     

Novogodišnje obraćanje predsjednika Rusije Vladimira Putina, 31. prosinca 2006. Iz slobodnih izvora.

U 23:55 predsjednik se obraća stanovnicima države novogodišnjim govorom. Čestitka prvog čovjeka države je osobna, obiteljska, nije preopterećena političkim tezama ni brojkama. Prvi put se 1970. godine Leonid Iljič Brežnjev s ekrana obratio sovjetskim građanima. S prvim otkucajima kremaljskog sata, koji označava dolazak nove godine, Rusi dižu čašu i međusobno nazdravljaju. Dok kremaljski sat otkucava 12 puta, treba zamisliti želju koja će se neminovno ispuniti u novoj godini. Poslije otkucavanja kremaljskog sata čuje se himna i započinje vatromet na Crvenom trgu. Ljudi bacaju petarde, na ulici odjekuje počasna paljba, pali se bengalska vatra. S obzirom na broj vremenskih zona Rusija tijekom jednog dana dočekuje Novu godinu 11 puta.      

U svakom gradu noć prije Nove godine gradi se ledeni gradić. To su mahom snježne skulpture, nekoliko ledenih brdašca, figure Djeda Mraza, Snjeguročke i drugih likova iz bajki koje su napravljene od snijega i leda. U centru gradića stoji jelka ukrašena vijencima. Na novogodišnju noć  tamo se susreću sugrađani kako bi si čestitali praznik, spustili se sanjkama s brdašca te nezaboravno dočekali godinu.       

Nova godina – to je glavni praznik ruskih ljudi. Te čarobne noći djeca naivno čekaju Djeda Mraza i s ushićenjem otvaraju poklone. Odrasli vjeruju da će im nova godina donijeti ispunjenje najveće želje. Ruska tradicija dočekivanja novogodišnje noći posebna je i relativno mlada, no bez obzira na to ona ispunjava svoju osnovnu zadaću – uljepšati praznik i učvrstiti vjeru u njegovu bajkovitost.  

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće